fbpx

Cijela Europa pa tako i Hrvatska ima problema s natalitetom

Objavljeno 06.06.2011 - Vijesti

Cijela Europa pa tako i Hrvatska ima problema s natalitetom

Smanjenje stanovništva karakteristika je i Bugarske, Rumunjske i Srbije. U dogledno vrijeme teško je očekivati poboljšanje demografske situacije kako u tim zemljama tako i u Hrvatskoj, kaže demografkinja Snježana Mrđen

Da bi nam se dogodila demografska obnova, Hrvatice bi trebale u prosjeku rađati 2,1 dijete. Takvo što je teško očekivati, po nekima i nemoguće, no određeni je pomak ipak ostvaren: u 2003. žene su rađale u prosjeku 1,3, a danas 1,5 djece. Čini se malim pomakom na decimali, no u tim omjerima – uvjerava demografkinja Snježana Mrđen sa Sveučilišta u Zadru – to nije zanemarivo.

Jedna od pozitivnih posljedica povećanog rađanja 1996. i 1997. jest čak 2000 djece više no lani u generaciji današnjih petnaestogodišnjaka. Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, iz osnovnih škola upravo izlazi 49.312 djece pa je učenička populacija prvi put nakon duljeg razdoblja u porastu. Takav bi se trend trebao zadržati i iduće godine, s čak nešto većim brojem osnovnoškolaca, jer je 1997. godine zabilježen najveći broj rađanja od 1989., a zatim slijedi pad.

Hrvatice rađaju više nego Albanke!

Stopa ukupnog fertiliteta viša je u Hrvatskoj nego u nekim zemljama regije. Tako je od 2007. godine prosječan broj djece po ženi bio niži u Rumunjskoj, Srbiji i čak u Albaniji u odnosu na Hrvatsku. Primjerice, u Albaniji, koja je imala najviše stope fertiliteta u Europi, 2008. godine zabilježeno je 1,40 djece po ženi, u Srbiji 1,41, u Rumunjskoj 1,35, a u Hrvatskoj 1,46.

»Riječ je o vrlo kratkom, dvogodišnjem kompenzacijskom razdoblju nakon Domovinskog rata«, objašnjava Mrđen. Petnaestogodišnjaci generacije 1996. dolaze iz poslijeratnog razdoblja, tj. jedinog razdoblja od 1991. kad je prirodni prirast bio pozitivan. Mrđen kaže kako se kompenzacijska razdoblja događaju uvijek nakon ratova, no najčešće traju nešto dulje no kod nas, oko pet do sedam godina.

»Tijekom ratova brakovi se manje sklapaju, a rađanje djece češće odgađa. U kompenzacijskom razdoblju sklapaju se brakovi koji su bili odgođeni zbog nesigurnih ratnih prilika, a isto tako povećava se broj rađanja, onih koja su bila odgođena tijekom rata«, ističe Mrđen, čija je pretpostavka da je u nas to pozitivno razdoblje kraće zbog činjenice što nije cijela Hrvatska izravno bila zahvaćena ratom. Primjećuje da od 2003. stopa nataliteta raste, te staje na loptu crnih prognoza demografa.

»Nije Hrvatska jedina zemlja u Europi koja od 1991. ima negativan prirodni prirast stanovništva kako tvrde pojedini demografi«, napominje Mrđen bell / , sklona Hrvatsku u pogledu demografije uspoređivati sa zemljama regije. Bugarska, Rumunjska, Grčka, Slovenija i Srbija od početka ili od sredine devedesetih imaju negativan prirodni prirast stanovništva. U Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj, 2003./2004. smanjila se razlika između broja umrlih i živorođenih, a u Grčkoj i Sloveniji čak je došlo do potpunog preokreta – čiji je rezultat pozitivan prirodni prirast.

U posljednjih deset godina, prema procjenama Državnoga zavoda za statistiku, broj stanovnika Hrvatske smanjio se za nešto više od 8000. Međutim, upozorava Snježana Mrđen, potrebno je pričekati prve rezultate popisa kako bi se utvrdio točan broj smanjenja. »Činjenica je da je smanjenje stanovništva karakteristika i Bugarske, Rumunjske, Srbije te da je u dogledno vrijeme teško očekivati poboljšanje demografske situacije kako u tim zemljama tako i u Hrvatskoj. Pokazuju to i projekcije stanovništva. Starenje stanovništva i smanjeno rađanje neizbježan je proces i na svjetskoj i na europskoj razini. U srednjoročnom razdoblju, nepovoljni trendovi u Hrvatskoj mogu se samo ublažiti, a ne drastično popraviti, i to efikasnijim populacijskim mjerama i snažnijim gospodarskim razvojem«, zaključuje Mrđen.

Demograf Jakov Gelo primjećuje da nam je natalitet do prošle godine bio u blagom porastu, ali je lani rođeno manje djece no 2009., a i sljedećih će se godina natalitet smanjivati. »Baby boom generacija kojoj i sam pripadam, dakle ljudi koji danas imaju 65 godina, odlaze u mirovinu. Oni su rađali djecu 1975. godine, a žene rođene te godine prije pet-šest godina završile su s najfertilnijom dobi. Zbog toga se sada ponovo počinje rađati manje djece«, napominje Gelo.

Stanovništvo Hrvatske stari, mladih je sve manje zbog čega će broj rođenih padati, a broj umrlih rasti, pa dolazi do povećanja negativne razlike. Sve nam projekcije to pokazuju, i one što dolaze od stranih stručnjaka koji su proučavali demografiju u Hrvatskoj. Gelo najavljuje drastični pad novorođenih za pet-šest godina.

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama