fbpx

Papa Benedikt osvojio Hrvate svojom duhovnošću, skromnošću i toplinom

Objavljeno 06.06.2011 - Vijesti

Papa je otišao iz Hrvatske, ali poruke koje je izrekao Hrvatima ostaju i nije ih dovoljno tek ukoričiti u spomen-knjige, o njima treba razmišljati i provoditi ih u djelo

Ugošćujući četvrti put u svojoj zemlji poglavara Katoličke crkve, Hrvati su i ovog puta nadmašili sva očekivanja te su Benediktu XVI. priredili jednako toplu dobrodošlicu kao i njegovu prethodniku, blaženom Ivanu Pavlu II.

I tijekom puta u Hrvatsku Benedikt XVI. potvrdio je da je vrhunski intelektualac te da njegova služba poglavara Katoličke crkve nadilazi uže vjersko područje i stoga ima sasvim posebnu državničku dimenziju

Niti kiša koja je padala u subotu navečer niti loša vremenska prognoza za nedjelju nisu mogli spriječiti stotine tisuća hrvatskih katolika da u Zagrebu s Papom proslave Prvi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji. Time su dokazali koliko vole i poštuju sadašnjeg papu, iako je po stilu i karakteru drukčiji od svog prethodnika, potvrđujući tako trajnu vjernost Hrvata Svetoj Stolici i izražavajući zahvalnost za potporu koju Hrvatska trajno uživa u Vatikanu. Najkraće rečeno, svaki je papa Isusov namjesnik na zemlji i katolicima je potpuno logično poštovati ga, bez obzira na to tko trenutačno sjedio na Petrovoj stolici i koliko bio karizmatičan. Smiješni su stoga napisi nekih medija koji su se ovih dana iščuđavali što će toliko hrvatskih katolika ići na susret s »ovim papom«, kao da živimo u srednjem vijeku kad je istodobno znalo biti po nekoliko papa pa se moglo birati koji će od njih biti »naš«.

Da Hrvati vole Papu, vidjelo se i na misi na Hipodromu, ali na poseban način i na bdijenju s mladima na Trgu bana Jelačića u subotu navečer, kao i tijekom vožnje Benedikta XVI. zagrebačkim ulicama. Zagrepčane i njihove goste nije smetalo što se Papa po dolasku u Zagreb u Ured predsjednika Republike na Pantovčaku nije vozio u papamobilu, nego u običnoj limuzini te su tek mogli nazrijeti njegovo lice iza zatamnjenih stakala. Očito im je u tom trenutku bilo važnije da Papa vidi njih i da osjeti dobrodošlicu hrvatskog naroda nego da oni vide Papu.

FOTO: VJESNIKOVA ARHIVA

Papa je otišao iz Hrvatske, ali poruke koje je izrekao Hrvatima ostaju i nije ih dovoljno tek ukoričiti u spomen-knjige – o njima treba razmišljati i provoditi ih u djelo, barem kad su u pitanju oni koji se izjašnjavaju katolicima. To se, prije svega, odnosi na poziv za očuvanje tradicionalnih obiteljskih vrijednosti i na razvijanje duha molitve i euharistije, kako bi obitelji, prema Papinim riječima, bile male crkve, a crkvene zajednice male obitelji.

No, Benedikt XVI. i tijekom puta u Hrvatsku potvrdio je da je vrhunski intelektualac te da njegova služba poglavara Katoličke crkve nadilazi uže vjersko područje i stoga ima sasvim posebnu državničku dimenziju. To se u prvom redu odnosi na njegove poruke o tome da Hrvatska pripada ujedinjenoj Europi po svojoj povijesti i kulturi. Još u zrakoplovu koji ga je vozio u Zagreb, u razgovoru s novinarima, Benedikt XVI. spomenuo je trojicu hrvatskih kardinala, Franju Šepera, Franju Kuharića i Josipa Bozanića, koji su mu, kako je kazao, uvijek govorili: »Mi nismo Balkan, mi smo Srednja Europa.« Osim Šepera, kojeg je nazvao velikim Hrvatom i velikim Europljaninom, Papa nije propustio istaknuti njegova prethodnika na mjestu zagrebačkih nadbiskupa, blaženog Alojzija Stepinca, za kojeg je ustvrdio da je branio čovječnost i istinu nasuprot dvjema diktaturama, ustaštvu i komunizmu. »Ta prava ljudskost koja proizlazi iz kršćanske vjere veliki je primjer ne samo Hrvatima nego i svima nama«, rekao je Papa i time dao naslutiti da bi Stepinac uskoro mogao biti proglašen svetim i time istaknut kao uzor svim katolicima. Sasvim jasno, Papa je tom prigodom osudio ustaštvo rekavši da je bilo protuljudsko kao i komunizam. »Ustaški režim izgledao je da ispunjava san o samostalnosti, no u stvarnosti bila je to lažna samostalnost koju je izmanipulirao Hitler radi svojih ciljeva«, dodao je Papa i time precizno poručio kakav je njegov stav prema onoj malobrojnoj manjini koja se iz neznanja ili tobožnjeg prkosa kiti ustaškim simbolima i pjeva ustaške pjesme smatrajući se istodobno i dobrim katolicima.

Među osobama koje je Papa spomenuo ističu se blaženi Ivan Merz, kojeg je u govoru mladima nazvao »sjajnim mladićem«, dok je u govoru predstavnicima javnog života u Hrvatskom narodnom kazalištu u subotu najviše govorio o Ruđeru Boškoviću. Za tog znanstvenika i isusovca, čija se 300. godišnjica rođenja slavi ove godine, rekao je da utjelovljuje sretnu vezu između vjere i znanosti koje se uzajamno potiču na propitivanje. Naravno, posjet Benedikta XVI. Hrvatskoj nije mogao proći bez spominjanja blaženog Ivana Pavla II. kojeg je u nekoliko navrata citirao u svojoj propovijedi na hipodromu. Jasno je time pokazao koliko poštuje svog prethodnika, u čemu bi se na Papu mogli ugledati i mnogi hrvatski političari.

»Papa je papa«, tako su najčešće glasili odgovori vjernika na Hipodromu na pitanje o tome kako ih se doima sadašnji papa u odnosu na prethodnog

Bez usporedbe dvojice papa nije mogla proći ni misa na hipodromu, ali bilo je vidljivo da je Benedikt XVI. osvojio Hrvate svojom duhovnošću, srdačnošću, kao i vrlo korektnim čitanjem dijela govora na hrvatskom jeziku. »Papa je papa«, tako su najčešće glasili odgovori vjernika na Hipodromu na pitanje o tome kako ih se doima sadašnji papa u odnosu na prethodnog. »S Ivanom Pavlom II. smo živjeli i zahvalni smo mu što je srušio bogohulno komunističko carstvo zla. Zagovarao nas je u vrijeme rata, a kad vam netko pruži ruku dok se utapate, to se ne zaboravlja«, kazao nam je Jakša Raguž, Dubrovčanin koji živi u Zagrebu. Na Hipodrom je došao sa suprugom i dvoje djece, kao i s 82-godišnjom punicom iz Metkovića. S Ivanom Pavlom II. on i supruga imaju posebnu vezu jer ih je 2000. brzo nakon vjenčanja primio u audijenciju u Vatikanu. »Kad vam umre otac, kao što smo mi doživljavali Ivana Pavla II., može vam i stric biti dobar, ali otac je uvijek otac«, objašnjava Raguž zašto je mnogima bilo teško naviknuti se na novog papu. »Benedikta XVI. tek trebamo upoznati«, smatra Stjepan Mihaljinec iz Zagreba koji je na Hipodromu bio u društvu supruge i petogodišnjeg sina. Dodao je da njemu i obitelji puno znači Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji, s obzirom na krizu koja prijeti obitelji i u Hrvatskoj i u Europi. »Sve rade da se obitelj uništi, da nam djecu odgajaju ulica i televizija. Protiv toga se moramo boriti«, ističe Mihaljinec. Među brojnim hodočasnicima iz Hrvatske i BiH bila je i veća skupina Slovenaca s brojnim slovenskim zastavama. Andraš Klemenčič iz Ljubljane ima visoko mišljenje o Benediktu XVI. »Tradicionalan je i radikalan, a to nam treba«, dodaje. Na misu s Papom došao je i Franjo Paradžik, porijeklom iz Ljubuškog, koji već 42 godine živi u Australiji. »Mislim da obojica papa znače puno za naš hrvatski narod«, dodaje Paradžik kojem su se posebno svidjele Benediktove riječi da Hrvatska ne pripada Balkanu nego Srednjoj Europi. Među okupljenim vjernicima zatekli smo i bivšeg saborskog zastupnika Tonča Tadića koji je misu pratio sa suprugom i dvije kćeri. »Najstarija je ostala doma radi ručka«, objasnio je Tadić. Doista, trebalo je izdržati višesatno čekanje od ranog jutra i na vrućini, no Papin posjet ipak je poseban događaj. Tadić se sjeća prvog posjeta Ivana Pavla II. Hrvatskoj 1994. te je pohvalio organizaciju koja je sada, kako kaže, mnogo bolja nego tada. »Papin je govor očekivan, on je teološki, za razliku od govora na dočeku i u HNK-u koji su bili više politički. Glavne su Papine poruke poziv na očuvanje vjere u hrvatskim obiteljima, a s druge strane potpora Hrvatskoj da uđe u EU«, rekao nam je Tadić.

FOTO: VJESNIKOVA ARHIVA

Nije bilo kraja Hrvatske koji nije bio u nedjelju zastupljen na Hipodromu

Nije bilo kraja Hrvatske koji nije bio u nedjelju zastupljen na Hipodromu prema kojem su se od ranoj jutra slijevale kilometarske rijeke ljudi sa svih strana Zagreba, grada na 16. meridijanu koji je ugostio Benedikta XVI. Zagreb je ponovno nakon gotovo 13 godina ponovno nakratko postao središte Katoličke crkve, ali i pravo duhovno središte Hrvatske. Prvi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji pod geslom »Zajedno u Kristu« i uz nazočnost poglavara Katoličke crkve tako je protekao u ozračju koje se može opisati obiteljskim, uz mnogo vedrine, optimizma i duha zajedništva.

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama