fbpx

Dvostruko više stanovnika na Krku, Pagu, Pašmanu i Silbi

Objavljeno 21.07.2011 - Vijesti

Dvostruko više stanovnika na Krku, Pagu, Pašmanu i Silbi

Popis stanovništva pokazuje da je na otoku Krku 2001. živjelo 17.860 stanovnika, a ove ih je godine na popisu 19.286. Na kvarnerskim otocima broj stanovnika se s 38.687 povećao na 39.450. Povećanje je vidljivo i na sjevernodalmatinskim otocim

Nakon polustoljetne depopulacije koja je na hrvatskim otocima ostavila duboke posljedice, u zadnjem desetljeću taj se negativni trend napokon prekinuo o čemu svjedoči podatak o 1,5 posto većem broju stanovnika. Demografsko stanje najbolje je na sjevernodalmatinskim i kvarnerskim otocima, dok je stanje sve lošije kako se ide prema južnom dijelu Jadrana.

Popis stanovništva pokazuje da je na otoku Krku 2001. živjelo 17.860 stanovnika, a ove ih je godine na popisu 19.286. Na kvarnerskim otocima broj stanovnika se s 38.687 povećao na 39.450. Povećanje je vidljivo i na sjevernodalmatinskim otocima gdje se broj s 22.505 povećao na 24.078 stanovnika.

FOTO: VJESNIKOVA ARHIVA

Demografsko stanje sve je lošije kako se ide prema južnom dijelu Jadrana

Na srednjodalmatinskim otocima došlo je do manjeg pada o čemu svjedoči brojka od 42.102 od prije 10 godina i sadašnja od 41.712. Južnodalmatinski otoci također bilježe manji pad. Prije jednog desetljeća imali su 18.999 stanovnika, a danas ih je 18.190. Značajno povećanje stanovnika bilježi Drvenik Veli, ali je riječ o ukupno malom broju stanovnika. Sve manje stanovnika je na otoku Krapnju, Prviću, Žirju, Iloviku, Susku, Dugom otoku, Biševu, Hvaru, Korčuli, Šipanu… Značajno povećanje stanovništva bilježi otok Krk, Pag, Pašman, Silba i Vir čije se stanovništvo povećalo s 1606 od prije 10 godina na 3032 koliko ih je pobrojano u najnovijem popisu. Rezultat je to gradnje velikog broja vikendica, kuća i apartmana u koje se vlasnici u zrelijoj dobi sve više stalno naseljavaju. Zanimljivo je stanje na nekad potpuno nenastanjenoj otočnoj kornatskoj skupini otoka. Prije jednog desetljeća tamo je stalnu adresu prijavilo sedmero ljudi, a danas stalnu adresu na Kornatima ima njih 21. Daleki i otok surovih uvjeta za život – Sveti Andrija, nekoć je imao jednog stanovnika, a danas tamo više nitko ne živi, kao ni na Palagruži, koja nije bila nastanjena ni prije. Na Sušcu je jednak broj žitelja bio prije i sada – samo jedan. Dublji pogled u povijest pokazuje nam da je, na primjer, na šibenskim otocima 1850. živjelo 8815 stanovnika da bi se 1910. taj broj popeo na više od 13.000. Od te godine počinje silazna demografska putanja, koja je nezaustavljivo trajala sve do današnjih dana. Najnoviji statistički podaci pokazuju da na otocima šibenskog arhipelaga, uključujući Murter i Tisno, živi 5964 stanovnika ili tristotinjak manje nego prije 10 godina.

Najnoviji statistički podaci pokazuju da na otocima šibenskog arhipelaga, uključujući Murter i Tisno, živi 5964 stanovnika ili tristotinjak manje nego prije 10 godina

Ivan Lajić, znanstveni savjetnik na Institutu migracija, objašnjava da značajan broj otoka, a riječ je o njih 27, i dalje depopulira. Prema njegovim riječima, najveći porast stanovništva, kao što se i očekivalo, vidljiv je na tzv. premoštenim otocima, koji zapravo i nemaju tipične otočne probleme poput izoliranosti. »Ako bi se iz ukupnog broja otoka izuzeli premošteni otoci, u tom slučaju imamo umjerenu depopulaciju od 2 posto. Ne ulazeći u problematiku popisa stanovništva, pogotovo na širem području Jadrana gdje imamo veći broj stanovnika i vlasnika kuća za odmor koji se popisuju kao stalno stanovništvo premda u tim mjestima činjenično stvarno ne žive kroz cijelu godinu, ipak možemo prihvatiti činjenicu da je na našim otocima ublažena ekstremna depopulacija koja je to područje pratila gotovo kroz cijelo 20. stoljeće«, kaže Lajić. S obzirom na to da sve dalmatinske županije, s iznimkom Zadarske, bilježe pad stanovništva, skromno povećanje broja žitelja na otocima ulijeva nadu u bolju otočku budućnost.

Na otocima je samo zadnjih godina sagrađeno više od 300 objekata društvene namjene i infrastrukture, odnosno škola, vrtića, sportskih dvorana, domova zdravlja, domova za starije i nemoćne osobe… Sagrađeno je više od 40 sustava vodoopskrbe i isto toliko sustava odvodnje otpadnih voda. Sagrađeno je ili dograđeno više od 60 luka i lučica na otocima ili na kopnu, a sve su u funkciji prometnog povezivanja. Nakon višegodišnjih vapaja, posebice mlađih žitelja, uvedene su i noćne linije za sve veće hrvatske otoke. Značajnim se smatra uvođenje vinjeta za prijevoz vozila, što je otočanima smanjilo cijenu putnih karata za 50 posto. Značajno je obnovljena i flota nacionalnog brodara Jadrolinije. Mala brodogradilišta su opstala i bez državnih subvencija. Svim otočkim poslodavcima dana je jedna mjesečna bruto plaća godišnje za svakog zaposlenika koji na otoku imaju prebivalište. Uveden je i HOP – Hrvatski otočki proizvod, čime se krenulo u brendiranje vrhunskih autohtonih otočnih proizvoda. Na hrvatskim je otocima danas ukupno 15 poduzetničkih zona u kojima je posao našlo 840 osoba. Otočanima se izlazi ususret i u prelasku na nove oblike energije za kućanstva i tvrtke.

U posljednjih nekoliko godina u otoke je uloženo ukupno 6 milijardi kuna.

Jadranka KLISOVIĆ

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama