fbpx

U 10 godina broj korisnika interneta povećan za 1000 posto!

Objavljeno 05.10.2011 - Vijesti

U 10 godina broj korisnika interneta povećan za 1000 posto!

Hrvatska i Francuska podigle su svoju penetraciju internetskih korisnika s oko 70 na 80 posto u Francuskoj te u Hrvatskoj s oko 50 na gotovo 60 posto. Osim toga, od 2000. godine do danas penetracija interneta u Hrvatskoj viša od 1000 posto

Među 152 zemlje Hrvatska je, prema rezultatima UN-ova istraživanja, zauzela visoko 31. mjesto na ljestvici najnaprednijih internetskih i komunikacijskih ekonomija. Riječ je o izvješću stanja informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) »Measuring the Information Society 2011.« koje je provela UN-ova organizacija International Telecommunication Union (ITU).

Prema tom izvješću najnaprednija je Južna Koreja, a iza nje su najrazvijenije ICT-zemlje Švedska, Island, Danska i Finska. Zanimljivo, SAD je na 17. mjestu, dok je Kina tek 80. iako ima najveći broj internetskih korisnika. Na posljednjem, 152. mjestu nalazi se Čad.

Stječe se dojam da hrvatski građani vrlo brzo usvajaju taj put od prvog računala do najmodernijih uređaja današnjice. Stoga, gledajući izvješće o hrvatskoj internetskoj i telekomunikacijskoj ekonomiji, i ne čude redovi ljudi poput onoga nakon što je na tržište izašao Appleov iPhone

Treba reći da je od zemalja u regiji od Hrvatske bolje plasirana samo Slovenija, a iza nas su Mađarska, Slovačka, Češka, Srbija, Crna Gora te Bosna i Hercegovina, dok po glavi stanovnika posjedujemo više mobitela od svjetskog prosjeka. Iako smo na visokom 31. mjestu, i dalje smo ispod prosjeka Europske unije. Ipak, Hrvatska je napredovala iz kategorije »gornja skupina« u »visoku skupinu« koju čine najbolje 33 zemlje s 15 posto ukupne populacije.

Europske su zemlje vrlo visoko na ljestvici i u najboljih 10 ih je čak osam. Uz to, više od 85 posto svih europskih zemalja nalazi se u prvoj trećini ljestvice, a najniže od svih je Albanija koja se smjestila na 78. mjesto.

FOTO: VJESNIK

Hrvatska je, ako se broje samo europske zemlje (njih 38), na 22. mjestu, što je u odnosu na prošlo istraživanje skok od devet stepenica na toj ljestvici.

Do kraja 2010. godine sve europske zemlje – s iznimkom BiH, Cipra i Turske – došle su na više od stopostotne mobilne penetracije, što znači da svaki stanovnik ima najmanje jedan mobitel. No, najveće razlike i dalje leže u kućanstvima. Dok u velikoj većini europskih zemalja više od 50 posto kućanstava ima računalo i pristup internetu, neke zemlje u regiji pokazuju relativno male brojke. Tako u Albaniji samo 12 posto kućanstava ima internetski pristup, 18 posto u BiH te 22 posto u Crnoj Gori.

Fiksna i mobilna širokopojasna internetska pretplata bilježi znatan rast u Europi, pa je tako u europskim zemljama na kraju 2010. godine zabilježeno da su čak više od dva na svaka tri čovjeka bila on-line.

Istodobno, Hrvatska i Francuska podigle su svoju penetraciju internetskih korisnika s oko 70 na 80 posto u Francuskoj te u Hrvatskoj s oko 50 na gotovo 60 posto. Da jako napredujemo, pokazuje i činjenica da je od 2000. godine do danas penetracija interneta u Hrvatskoj viša od 1000 posto.

Brz i dostupan internet te razgranata fiksna i mobilna telefonija u današnje su vrijeme nešto što se podrazumijeva, a kada je Hrvatska po tim kriterijima pri svjetskom vrhu, onda je to doista vijest za oglasiti na sva zvona. Iako mjesto na toj listi neće pomoći niti će odmoći hrvatskim građanima i njihovim tvrtkama da se plasiraju bolje na svjetskom tržištu, dobro je znati da smo napredni i u tom sektoru. Dakako, tvrtkama koje se bave, primjerice, razvojem aplikacija za društvene mreže i internetske preglednike ti podaci itekako koriste jer im je sigurno u interesu da je sve više građana Hrvatske on-line, bilo putem osobnih računala, »tableta« ili, pak, mobitela, odnosno sve pametnijih smartphonea.

Doista, stječe se dojam da Hrvati vrlo brzo usvajaju taj put od prvog računala do najmodernijih uređaja današnjice. Stoga, gledajući izvješće o hrvatskoj internetskoj i telekomunikacijskoj ekonomiji, i ne čude redovi ljudi poput onoga nakon što je na tržište izašao Appleov iPhone ili nedavno iPada.

FOTO: VJESNIK

S druge strane, treba spustiti loptu na zemlju i reći kako građani Hrvatske ponekad i pretjeruju te da u gladi imaju velike oči. Prema istraživanju, posjedujemo 144,5 mobitela na 100 stanovnika, odnosno gotovo 1,5 mobitela po stanovniku pri čemu smo znatno iznad svjetskog prosjeka istodobno zaboravljajući na vlastite financijske mogućnosti. Cijena boljeg smartphonea bez pretplate iznosi 1000 eura (Appleov iPhone), dok je s pretplatom oko 2500 kuna, a prosječna plaća u Hrvatskoj je oko 5500 kuna. Dakle, mogućnosti prosječnog hrvatskog kupca znatno su manje od onoga što bi želio. Ipak, čini se kako nas to ne sprječava da nabavimo taj predmet žudnje bez kojeg, čini nam se, nikako ne možemo.

Ipak, pohvalno je da smo u informatičkoj pismenosti, kaže istraživanje, visoko na svjetskoj ljestvici. Možda nemamo novca, ali bar držimo korak sa svjetskim trendovima.

Bežični internet apsolutni hit

Objavljeno istraživanje pokazalo je da se naglasak s mobilne telefonije prebacuje na potrebu za brzim širokopojasnim internetskim pristupom, a upravo je bežični internet najjače rastući sektor. Prepaid mobilni internet u mnogim zemljama u razvoju raste brzinom kojom rastu gljive poslije kiše, a postojeći internetski korisnici sve se više prebacuju s fiksnog na bežično internetsko povezivanje. Baš se zbog toga na tržištu pojavljuju sve bolji uređaji poput dvojezgrenih smartphonea i tablet-računala koji još dodatno ubrzavaju taj prelazak s fiksnog na bežični pristup. Ipak, ti su uređaji i dalje preskupi te se javlja potreba za jeftinijim modelima.

Zemlje u razvoju: uvesti internet u osnovne škole

Iako se razni nacionalni zakoni često baziraju na povećanju same infrastrukture i količini pristupa internetu, potpuni informacijsko-tehnološki razvojni udar osjetit će se tek kada ljudi doista počnu efektivno koristiti tu pruženu tehnologiju.

Način koji može omogućiti sve većem broju ljudi iz zemalja u razvoju da budu on-line jest da se cilja na mlađe ljude (do 25 godina) koji čine 47 posto ukupne populacije tih zemalja. I to ponajviše zato što su društvene mreže i sadržaj koji kreira korisnik (user-content) dvije glavne aktivnosti na internetu kojima se uglavnom služe mladi. Ključ je u pružanju pristupa internetu već u osnovnoj školi jer jednom kada učenici počnu koristiti internet, nastavit će i u budućnosti bez obzira na spol, dob, prihod ili obrazovanje.

Zaključak je istraživanja da se za osiguranje uistinu globalnog informatičkog društva mora još mnogo učiniti, a posebice njegove prednosti i koristi dovesti i do onih najsiromašnijih.

Pet milijardi mobilnih pretplatnika u svijetu

U izvješću se navodi da je u cijelom svijetu broj pretplata na mobilne usluge porastao za 20 posto u proteklih godinu dana, na više od pet milijardi, te je u razvijenim zemljama u prosjeku već više od jednog mobilnog uređaja po čovjeku, dok je u zemljama u razvoju prosječna penetracija 70 posto. Ističe se i veliki porast mobilnog širokopojasnog pristupa internetu, posebice u zemljama u razvoju, no uz cijenu koja je veća od 10 posto prosječnog mjesečnog primanja u zemljama poput Indije, Malija, Kenije i Brazila, brz pristup internetu još je nedostupan velikom dijelu stanovništva. Internet koristi samo 21 posto populacije u zemljama u razvoju, dok ga u razvijenim zemljama koristi gotovo 70 posto. Cijene fiksnog širokopojasnog pristupa internetu pale su za 52 posto na globalnoj razini između 2008. i 2010., no u Africi je ta cijena u prosjeku i dalje gotovo tri prosječna mjesečna primanja, dok u razvijenim zemljama ICT-usluge stoje manje od 1,5 posto mjesečnih primanja.

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama