Na Gospodarskom forumu koji je jučer održan u sklopu Međunarodnog jesenskog zagrebačkog velesajma potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker najavio je da će premijerka Jadranka Kosor danas predstaviti nove Vladine inves

To su projekti s područja energetike, turizma, prometne i komunalne infrastrukture. Zašto idemo s ovakvim investicijama? Iz jednostavnog razloga – jer je investicijska klima u Hrvatskoj zamrla, istaknuo je ministar Šuker. 

I sama premijerka prošlog je četvrtka najavila da će Vlada uskoro predstaviti projekte vezane uz investicije. Vrlo vjerojatno će biti desetak projekata s vrlo jasnim vremenskim razdobljem za realizaciju, rekla je tada Kosor.

Vlada: Uskoro investicijski projekti

Pokušaj je to Vlade da pokrene razvoj posrnuloga hrvatskog gospodarstva. Novi investicijski projekti pokrenuli bi hrvatska poduzeća, posebno građevinsku industriju koja je na koljenima. Naravno, u Vladi se nadaju i otvaranju novih radnih mjesta.

Hrvatska gradi deset elektrana

Vlada je prije pet mjeseci utvrdila prioritete izgradnje nekoliko elektroenergetskih objekata u zemlji, pa se može pretpostaviti da je upravo o njima danas govorio i ministar Šuker.

Prioritet u izgradnji tada su dobile termoelektrane Sisak C, Plomin 3, četiri hidroelektrane na Savi te hidroelektrane Ombla, Kosinj i Molve 1 i 2. Prioritet je i nekoliko objekata u prijenosu i distribuciji – program Dubrovnik (s trafostanicama Plat i Srđ), novi sustav vođenja elektroenergetskog sustava, 2. etapa programa Rijeka (s trafostanicama Turnić, Pehlin, itd.), dalekovod Vinodol – Meline i zamjena vodova na drvenim stupovima na području Zagreba (Rakitje – Botinec i Samobor – Rakitje).

Kako Hrvatska te projekte neće moći sama financirati, za velike investicije tražit će se strateški partneri, uglavnom među hrvatskim elektroenergetskim i građevinskim tvrtkama.

Gradnja pruge Zagreb-Rijeka te obnova pruge Zagreb-Beograd

U ožujku je na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta napomenuo da posebnu važnost željeznički promet ima u sklopu ukupnog prometnog sustava, ali i ukupnog gospodarskog i društvenog razvoja RH. 

Prioriteti u razvoju željezničkog prometa strategijom su definirani kao ulaganja u koridorske pravce, gradnju nizinske pruge od Zagreba do Rijeke, koja bi riječku luku još više približila srednjoj Europi, kao i obnovu pruge od Zagreba do Beograda.

Iako je recesija usporila gradnju autocesta, od zacrtanih projekata Vlada ne odustaje. Nastavljaju se radovi od Ravče do Ploča, gradnja autoceste Zagreb-Sisak te dovršenje punog profila Istarskog ipsilona.

Kosor: Osobno ću poticati investitore

S obzirom na to da su u pitanju razvojni projekti, Vlada će moći dobiti povoljne kredite Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Financijere će pokušati pronaći i primjenom modela javno-privatnog partnerstva i odabirom koncesionara. Zainteresiranih za dobivanje koncesije ima, primjerice u Kini, zemlji partneru ovogodišnjeg ZV-a, no prethodno je nužno ukloniti prepreke koje tjeraju strane ulagače.