fbpx

HRVATSKA : Mala zemlja za mnogo ljubitelja znanstvene fantastike

Objavljeno 07.02.2012 - Kultura

HRVATSKA : Mala zemlja za mnogo ljubitelja znanstvene fantastike

Zagreb će u travnju biti domaćinom najveće europske znanstvenofantastične konvencije Eurocon. Organizatori očekuju mnogo stranih gostiju i smatraju konvenciju i odličnom turističkom promocijom Hrvatske

Zagreb će od 26. do 29. travnja biti domaćinom europske znanstvenofantastične konvencije Eurocon 2012. pod nazivom Kontakt. Eurocon će se vezati uz 34. Sferakon, najstariju SF-konvenciju u Hrvatskoj, koju organizira Sfera – Društvo za znanstvenu fantastiku iz Zagreba. Gosti će biti znanstvenofantastični spisatelji Tim Powers, Charles Stross i Darko Macan. Tim Powers je jedan je od originalnih kiberpunkera, a njegova teza iz romana »Na čudnim plimama« uzeta je za 4. nastavak »Pirata s Kariba«. Darko Macan, hrvatski pisac, urednik i ilustrator crta stripove od svoje osme godine. Među njegovim su najpoznatijim stripovima »Bočko«, »Borovnica« 1, 2 i 3, a od proze to su »Teksas Kid«, »Stripocentrik« i »Dlakovuk«.

Svestrani britanski pisac znanstvene fantastike, Charles Stross smatra se jednim od relevantnih glasova koji progovoraju o privatnosti na internetu. Njegova su najpoznatija djela zbirke kratkih znanstvenofantastičnih priča »Toast: And Other Rusted Futures«.

 

Mihaela-Marija Perković, Sferina voditeljica odnosa s javnošću, kaže da u Hrvatskoj ima mnogo obožavatelja znanstvene fantastike, koji su vrlo organizirani i nazivaju se fandomima, a njihovo je najveće okupljanje na Sferakonu, najvećoj znanstveno fantastičnoj konvenciji koja se iznosi potpuno volonterski. »Posebnost pisaca znanstvene fantastike u odnosu prema drugim književnim žanrovima je u tome što su oni ujedno i najveći obožavatelji. Mnogo više nego u bilo kojem drugom žanru, pisci se druže sa svojom publikom i ostvaruje se kontakt publike i autora. Pisci uvijek strastveno rade i nešto što je povezano sa znanošću«, objašnjava Perković. Prvi organizirani skupovi ljubitelja znanstvene fantastike u Hrvatskoj počeli su još ranih sedamdesetih u obliku sajmova znanstvene fantastike u Galeriji zagrebačkog Studentskog centra, 4. veljače 1983. godine održan je prvi Sferakon, a najveći naglasak je i tada bio, kao i danas, na književnosti. Godine 1995. započinje suradnja organizatora s Fakultetom elektrotehnike i računarstva, koji u svojim prostorima ugošćuje sve sljedeće Sferakone.

»Sferakon je zamišljen tako da je prvog dana publika glavna, jer može postavljati pitanja autorima, a druga su dva dana obično predavanja autora i radionice. Sferakon traje tri dana, ali ove godine, s obzirom na to da se veže uz Eurocon trajat će četiri dana. Prema pravilima, Eurocon se seli svake godine u drugi grad i vezan je uz nacionalnu znanstveno fantastičnu konvenciju. Sferakonom obično prođe 800 do 1000 ljudi, a ove godine, kada se održava u sklopu Eurocona, očekujemo da će uz one koji nam i inače dolaze na Sferakon doći i mnogo drugih, pogotovo stranih gostiju«, kaže Perković. Dodaje da svaki Eurocon može imati svoje ime, koje bira domaćin, a oni su se odlučili za ime Kontakt. Njime su htjeli istaknuti da bi se vrlo rado još i više spojili na europskoj razini jer su Euroconi mnogo otuđeniji nego Worldconi gdje je Vjesnikova sugovornica upoznala većinu ljudi iz znanstvenofantastičnog miljea.

U svrhu podizanja razine kvalitete, te popularizacije i poticanja domaćeg SF-stvaralaštva, Sfera već puna tri desetljeća dodjeljuje godišnju nagradu Sfera najboljim ostvarenjima iz područja znanstvene fantastike, koja su prvi put objavljena ili prikazana u Hrvatskoj na hrvatskom jeziku prethodne kalendarske godine.

Nagrađeni autori primaju plaketu Društva, a posebnu pločicu sa svojim imenom, nazivom djela i godinom lijepe na skulpturu Sfera, popularnu »Pepeljaru«, na svečanoj dodjeli nagrada. Pozitivno je što postoji niz hrvatskih autora u znanstvenofantastičnoj literaturi, imamo i časopis Ubiq koji uređuje Aleksandar Žiljak a koji je lani dobio nagradu za najbolji znastvenofantastični časopis u Europi. Uz to izlazi i mjesečnik Sirius B.

Društvo Sfera, koje je nastalo zbog potrebe ljudi da međusobno razmjenjuju SF-knjige, danas raspolaže i s bogatom i jedinstvenom knjižnicom u Hrvatskoj s više od 3500 knjiga iz područja znanstvene fantastike, fantasyja i nadnaravna horora.

Knjižnica posjeduje i znatan fundus domaćih i stranih znastvenofantastičnih časopisa čije stare brojeve nije moguće pronaći ni u jednoj drugoj knjižnici. »Što se tiče nakladnika SF-književnosti, Algoritam kvalitetno prevodi znastvenofantastične autore, trude se i Zagrebačka naklada i Izvor. Iako većina fandoma čita štivo u originalu, to ih ne sprečava da ono što je prevedeno pročitaju i na hrvatskom«, kaže Perković.

Kod nas je pisanje SF-priča zanimljiv hobi

Aleksandar Žiljak zagrebački je pisac i ilustrator, autor više fantastičnih priča i novela od kojih su »Slijepe ptice«, »Prvi let« i »Hladni dodir vatre« nagrađene nagradom Sfera.

Kao autor znanstvenofantastičnih priča koji uz to piše i na engleskom, kakvo je zanimanje za znanstvenu fantastiku u Hrvatskoj?

– Zanimanje postoji, ali se u našim okolnostima ne može pretvoriti u komercijalno održivo zanimanje. To je problem hrvatskog SF-a, jer smatram da je literarno sasvim usporediv s onim što se radi u Europi i šire. Nema međutim široke publike, da se pisci odluče na ozbiljnije baviti žanrom, na primjer stalnom produkcijom romana. Ali SF je prisutan, dosta ga ljudi prati, i to je nešto što traje desetljećima. Nisam se bavio brojevima, da budem iskren. Naklade naših izdanja su dosta niske. Bolje je sa srodnim žanrovima, posebno dječjim i omladinskim fantasyjem i hororom.

 

Kakvo je zanimanje za časopis Ubiq koji uređujete?

– Ubiq potpomaže država, i bez te pomoći ne bi mogao izlaziti. A to je šteta. Ali primjećujem da se SF u bibliotekama dosta čita, i to donekle ohrabruje.

Kako je biti autor znanstvene fantastike u Hrvatskoj? Koliko je relevantnih autora u nas?

– U nas je to zanimljiv hobi, ali ništa više. Mislim da se (još) ne može pretvoriti u zanimanje, kao što postoje pisci u pojedinim europskim državama i posebno u SAD-u. Dosta toga što se napiše, inače vrlo dobre literature, prolazi prilično nezapaženo. Relevantnih trenutačno aktivnih autora vjerojatno ima dvadesetak. To su oni koji su svojom kvalitetom u vrhu, koji godišnje objave po nekoliko priča, a netko od njih i kakav roman. Ima još autorica i autora, raduje što su mnogi još mladi i tek se razvijaju.

U jednom od svojih članaka napisali ste da je publika zainteresirana za SF umnogome izgubila prestankom izlaženja kultnog časopisa Sirius?

– Sirius je bio bitan, jer je našu publiku upoznavao sa svjetskim kretanjima, kao i s klasičnim djelima. Tu je funkciju 90-ih preuzela Futura, ali i ona više ne izlazi. Sirius je bio ključan za hrvatski SF, jer se otvorio domaćim autorima, koji su imali mjesto gdje su mogli objavljivati pod, recimo, profesionalnim uvjetima. Sad je tu Ubiq, ali dva broja na godinu u praksi znače samo 15 do 20 objavljenih priča. Situaciju popravljaju redovne zbirke u povodu konvencija Sferakon u Zagrebu, te Istrakona i Festivala fantastične književnosti u Pazinu. Problem redovitog praćenja svjetske produkcije znastvenofantastičnih priča ostaje. U tom smjeru ide novi projekt, Sirius B. Dosad su, potkraj prošle godine, izišla dva broja, pa mu možemo samo poželjeti uspjeh.

Nataša GAJSKI KOVAČIĆ

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama