fbpx

Made IN Hrvatska pamet na svjetskom znanstvenom Olimpu!

Objavljeno 28.02.2010 - Vijesti

Hrvatski su znanstvenici u Hrvatskoj otkrili teoriju čitanja evolucijske povijesti, bežični prijenos električne energije, mehanizam uklanjanja uzročnika raka i zaštite starenja stanice, revolucionarnu molekulu koja može spasiti bubrežne b

Da su neki hrvatski znanstvenici međunarodnog kalibra, potvrdilo se u posljednjih nekoliko godina. Iako Hrvatska još uvijek ne ulaže dovoljno u istraživanja, njihovi uspjesi pokazuju da je moguće i u domovini raditi svjetsku znanost. Najveći broj njih ipak živi i radi u inozemstvu i tamo postiže izvanredne rezultate. Upravo zahvaljujući sve većem broju međunarodno priznatih radova, hrvatski su znanstvenici u samom vrhu svjetske znanosti, a njihova su otkrića uistinu svjetski relevantna.
Neki su od njih svoje najveće uspjehe postigli u domovini, poput prof. dr. Slobodana Vukičevića koji je otkrio molekulu koja može učiniti revolucionarni korak u liječenju bolesnika sa smanjenom funkcijom bubrega. Za to otkriće farmaceutski gigant Pfizer platio je milijune dolara, a iz te molekule razvit će se lijek koji bi trebao milijune bubrežnih bolesnika spasiti od dijalize. Oboljeli bi godišnje primili dvije ili tri potkožne injekcije novoga lijeka – antitijela – i dulje vrijeme ne bi trebali na dijalizu, što bi im produljilo i životni vijek. Riječ je o otkriću svjetskih razmjera koje bi moglo imati golemo značenje za kliničku praksu. To je prvi put nakon otkrića azitromicina, odnosno antibiotika Sumamed, da vodeća svjetska farmaceutska kompanija preuzima prava za razvoj novoga lijeka od jednog hrvatskih znanstvenika.
Među znanstvenicima koji su većinu svojih istraživanja napravili u Hrvatskoj je i mladi izvrsni Tomislav Domazet-Lošo s Instituta Ruđer Bošković, koji je služeći se računalnom tehnologijom uspio razviti teoriju čitanja evolucijske povijesti pojedine vrste pomoću genskog zapisa. Ta bi teorija mogla popuniti mnoge praznine u evolucijskoj povijesti i ispraviti neke zablude, odnosno dati odgovore na neke od najvećih zagonetki evolucije koje su mučile brojne biologe od Charlesa Darwina do danas. Domazet-Lošo je pokazao kako je u genima svakog živog organizma zapis ili genski trag čitave evolucijske povijesti vrste kojoj taj organizam pripada, te je ujedno razjasnio postupak kojim se taj do sada neprepoznati zapis može jasno očitati.
Najviše uspjeha u svjetskim razmjerima postiže prof. dr. Ivan Đikić, znanstvenik koji je tek nakon odlaska iz Hrvatske u Njemačku započeo sa serijom izuzetnih postignuća. Iako surađuje s brojnim institucijama u domovini, poput splitskog MedILSa i Medicinskog fakulteta u Splitu i Zagrebu, Đikićeva su najveća otkrića vezana uz istraživanje raka u matičnom Goetheovu institutu u Frankfurtu. Među najistaknutija otkrića u posljednje dvije godine zasigurno se ubraja i ono u suradnji s mladom hrvatskom znanstvenicom Koraljkom Husnjak, s kojom je lani pronašao mehanizam pomoću kojeg je moguće u stanici ukloniti štetne bjelančevine, koje su uzročnici tumora, Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti, mišićne distrofije i hormonalnih poremećaja. To otkriće u razdoblju od pet do deset godina nudi mogućnost proizvodnje supstancije za liječenje određenih vrsta raka.
Potkraj prošle godine prof. Đikić je u suradnji s još jednim uspješnim hrvatskim znanstvenikom koji radi u inozemstvu, Igorom Štagljarom s Medicinskog fakulteta u Torontu, objavio otkriće novog mehanizma koji koči prijenos receptora u stanici. To otkriće je važno za medicinu, jer ukazuje na mogućnosti kombinirane terapije u tretiranju nekoliko vrsta tumora poput tumora dojke, pluća, gušterače, debelog crijeva… Znanstvenici su ukazali da antitumorska terapija može biti uspješnija ako se kombinirano blokiraju tzv. receptori EGF, čija povećana aktivnost uzrokuje razvoj tumora.
Na tom otkriću radila su 24 znanstvenika iz cijelog svijeta i ono je rezultat ne samo multinacionalnog, već i multidisciplinarnog pristupa znanstvenom problemu. To je istraživanje primjer primjene visokih modernih tehnologija u rješavanju važnih hipoteza biologije i medicine. Ujedno je i dobar pokazatelj da hrvatski znanstvenici u inozemstvu mogu uspješno surađivati i postizati vrhunske znanstvene rezultate, ističe prof. dr. Ivan Đikić
Dugogodišnji uspješan znanstveni rad našeg uglednog genetičara prof. dr. Miroslava Radmana na francuskom Institutu Necker urodio je brojnim uspješnicama, među kojima su dvije posebno vrijedne. Jedno je prošlogodišnje Radmanovo otkriće tzv. fluorescentne mikroskopije kojom je zavirio u reproduktivni život bakterija. Taj rad objavljen je u prestižnom svjetskom znanstvenom časopisu Science. Drugi Radmanov rad otkrio je zbog čega je bakterija Deinococcus radiodurans otporna na zračenje. Radmanovo novo otkriće odnosi se na identificiranje glavnih proteina popravka oštećene DNK u toj bakteriji koja je ekstremno otporna na radijaciju i klimatske uvjete. Njezina otpornost na zračenje jača je čak 5000 puta od razine koja je za čovjeka smrtonosna, a Radman i njegovi suradnici još su u listopadu 2006. objasnili kako ta bakterija preživljava pogibeljne uvjete i mehanizam pomoću kojeg to čini.
Među najvrjednije svjetske uspjehe u znanosti ubraja se i otkriće tehnološkog rješenja za bežični prijenos električne energije mladog hrvatskog fizičara Marina Soljačića, koji je na čelu znanstvene skupine prestižnog američkog Massachusetts Institute of Technology (MIT). On je dokazao da se električna energija može prenositi bežično, čime se otvaraju vrata napajanju strujom raznih uređaja, a da ih se ne uključuje žicom na strujnu mrežu. Otkriće je ključno za svijet tehnologije jer bi žični punjači za mobitel, laptop, MP3-player… mogli postati prošlost.
Lani je u uglednom Scienceu objavljeno i revolucionarno otkriće našeg uglednog mladog znanstvenika Nenada Bana, koji već dugo radi u švicarskom tehnološkom institutu ETH na kojem su svoje najveće znanstvene uspjehe ostvarili i hrvatski nobelovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog. Ban je otkrio detaljnu strukturu sinteze masnih kiselina u sisavaca, jedne od najkompleksnijih »molekularnih tvornica« u stanici. Istraživanje jednog od najboljih hrvatskih znanstvenika u svijetu važno je za razvoj novih lijekova protiv pretilosti i tumora, a interes su već pokazale brojne svjetske farmaceutske kompanije.
Za otkriće koje će pomoći u liječenju teških neurodegenerativnih poremećaja poput Alzheimerove, Huntingtonove i Parkinsonove bolesti, zaslužan je prof. dr. Dmitri Krainc, Hrvat s uglednog američkog sveučilišta Harvard i voditelj znanstveno-istraživačke grupe »Mehanizmi neurodegeneracije« u Mediteranskom institutu za istraživanje života u Splitu. U prestižnom znanstvenom časopisu Cell svoje je istraživanje objavio prošle godine, opisavši kako novi mehanizam kemijske modifikacije pospješuje proces razgradnje štetnih proteina koristeći se mehanizmima koji su već aktivni u stanici. Tim otkrićem uspješno je riješen ključni izazov u dosadašnjim istraživanjima neurodegenerativnih poremećaja – identifikacija i uklanjanje onih proteina koji uzrokuju bolest a da se pri tome sačuvaju proteini koji su nužni za normalan rad živčanih stanica. To otkriće ima izuzetnu težinu za razvoj specifičnih lijekova koji bi se usredotočili na acetilaciju i otklanjanje štetnih proteina odgovornih za razvoj neurodegenerativnih bolesti. U vrlo kratkom roku mogli bi se postići veliki rezultati u terapijskoj primjeni. Trenutno Krainc surađuje s nekoliko farmaceutskih tvrtki.

Lidia Černi/Vjesnik

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama