Prehrana prema emocijama

Objavljeno 25.11.2012 - Zanimljivosti

Prehrana prema emocijama

Jeste li se kad zapitali imaju li emocije utjecaja na ono što ste tog dana odredili kao svoj jelovnik? Je li ono što osjećamo važno ili sporedno za ono što jedemo?

“Neuronutricionizam” – Prehrana prema emocijama” nudi novi pristup u podjeli namirnica, te govori o novom načinu prehrane koji se temelji na mladoj znanstvenoj disciplini koja se bavi utjecajem prehrane na nastanak emocija.

Danas smo preplavljeni mnoštvom knjiga o nutricionizmu i svjedoci smo bezbroj dijeta koje nam se preporučuju sa stranica brojnih magazina koje su često inovativne samo u svom nazivu, a prema konceptu su sve one vrlo slične, jer namirnice klasificiraju prema broju kalorija. Neuronutricionizam nam govori o tome zašto bi jedna skupina namirnica mogla imati utjecaj na poticanje agresivna raspoloženja, a druga skupina namirnica nam može pomoći da lakše i brže prebrodimo stanje tuge.

Ove hipoteze nisu došle slučajno već se nastavljaju na doktrine Hipokrata i Aristotela koji su prije više tisuća godina i bez suvremenih medicinskih i dijagnostičkih aparatura postavili temelje znanosti koje i danas priznajemo. Aristotel je podijelio svijet u ondašnja četiri elementa, a Hipokrat ljude u četiri temperamenta.

Današnje knjige o nutricionizmu vode računa da svi životni elementi kao što su vitamini i mineralne tvari budu zastupljeni u ishrani i to je ispravan, ali nedostatan pristup. Nije dovoljno vidjeti tijelo samo kao skup raznih kemijskih elemenata već tijelo treba promatrati i kao ishodište za nastanak naše duše, naših emocija i naših osjećaja koji nam daju osobine živih bića koja se smiju ili plaču, koja su sretna ili tužna, ljuta ili tjeskobna.

Kako prehrana utječe na nastanak emocija?

Hipokrat je prije oko 2500 godina podijelio ljude na četiri karaktera a danas suvremena psihologija dijeli ljudske emocije na sreću, tugu, ljutnju i tjeskobu. Ovo nam pokazuje koliko se malo ljudi mijenjaju kroz tisućljeća kada su temperamenti i osjećaji u pitanju. U emociji ljutnje naš organizam ima u suvišku noradrenalina i hranom na bazi mlijeka i mliječnih proizvoda kao što su kefir, jogurt i sir mi utječemo na “gašenje“ negativne emocije ljutnje, jer se u mozgu ovakvom ishranom potpomaže sinteza inhibicijskih ili supstanci koje imaju djelovanje na kočenje moždanih aktivnosti što dovodi do smirenja.

Za osjećaj tuge preporučam hranu koja može potaknuti nastanak serotonina u mozgu, a to su žitarice i proizvodi, masnoće i slatkiši. One se mogu nazvati i ˝tugofilne˝ namirnice jer se za njima poseže u stanjima tuge često i instinktivno, a pritom nismo ni svjesni da svoje tužno raspoloženje liječimo uzimanjem slatkiša. Kako su slatkiši i masnoće koncentrirane visokoenergetske namirnice treba ih uzimati u malim količinama. Rekao bih da im treba dati ˝začinski˝ način upotrebe jer one u malim količinama daju sreću životu, a i odličan okus jelu i nikako ih se ne treba odreći. Na prvo mjesto treba ipak staviti žitarice i proizvode od cjelovita zrna. U stanjima tjeskobe ili bezvoljnosti preporučam ribu i meso .Ovdje treba dati prednost bijelom mesu kao što je puretina, piletina, janjetina i teletina jer ove namirnice imaju i osobinu da podižu raspoloženje osim što umanjuju tjeskobu. Na vrhu potencijala za otklanjanje bezvoljnosti je riba jer ona uz učinak na vraćanje pozitivnih emocija ima i djelovanje na očuvanje protočnosti krvnih žila mozga zahvaljujući moćnim omega 3 masnim kiselinama.

Koje su namirnice preporučljive kad osjećamo tugu, odnosno radost?

Kada govorimo o lošem raspoloženju treba razlikovati tri vrste tzv. negativnih osjećaja, a to su ljutnja, tuga i tjeskoba. U stanjima ljutnje naš organizam ima u suvišku noradrenalina i hranom na bazi mlijeka i mliječnih proizvoda kao što su kefir, jogurt i sir mi utječemo na gašenje negativne emocije ljutnje jer se u mozgu ovakvom ishranom potpomaže sinteza inhibicijskih ili supstanci koje imaju djelovanje na kočenje moždanih aktivnosti što dovodi do smirenja. Slično djeluju i lijekovi iz skupine anksiolitika kao što je sve poznati Praxiten. Liječnici ove lijekove još zovu i benzodiazepini. U stanjima tuge treba konzumirati složene ugljikohidrate, a u stanjima tjeskobe ili bezvoljnosti ribu i meso. Kada smo radosni preporučuje se voće i povrće, odnosno u najpoželjnijem osjećaju treba jesi najzdravije i najpoželjnije namirnice.

Na koje skupine dijelimo namirnice i kako neuronutricionizam može pomoći u mršavljenju?

Emocije se u mozgu stvaraju specifičnim kemijskim procesima. Mnogi znanstvenici su skloni reći da je ljudski organizam skoro pa savršen biokemijski stroj. Upoznajući zakonitosti ovih kemijskih reakcija koje nisu tako komplicirane kako se često misli možemo naučiti upravljati i kontrolirati naše tijelo, našu dušu pa i naše osjećaje ili emocije. Vrlo jednostavan primjer koliko emocije utječu na naš život je njihova povezanost s nastankom povišene tjelesne težine što je estetski problem mnogih ljudi ali i veliki zdravstveni problem jer je debljina faktor rizika na nastanak mnogih teških bolesti.

Može se reći da emocije imaju veliki utjecaj, ali nikako presudan na proces debljanja, odnosno na činjenicu da smo skloni uzimati više hrane nego li nam je potrebno za svakodnevne aktivnosti. Mnogo je faktora za nastanak prekomjerne tjelesne težine, kao što su primjerice pogrešne prehrambene navike, sklonost sjedilačkom načinu života i užurbani radni ritam koji nam ne dozvoljava da tijekom radnog vremena odvojimo svakih par sati vrijeme za mali zdravi obrok. Ljudi danas cijelo radno vrijeme gladuju i onda kada dođu kući umjesto gradivnog konzumiraju energetski obrok što je pogrešan pristup.

Tijelu treba osigurati složene ugljikohidrate kao što su integralni kruh ili puno zrnata tjestenina jer će ovakve namirnice produžiti sitost našem organizmu, dok će nas konzumacija koncentriranih ugljikohidrata kao što su slatkiši i kolači isto dovesti do pozitivnih osjećaja ali će ovaj osjećaj dobra raspoloženja trajati vrlo kratko što nas dovodi u napast da uzmemo novi kolač i tako se vrlo lako izgubi kontrola nad kalorijskim unosom što će rezultirati debljanjem.

Našem organizmu potrebna raznolika prehrana koja će nam osigurati sve potrebne mikro i makro nutrijente. Mediteransku prehranu preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija kao najzdraviju i ja se svakako slažem sa tom preporukom. Francuski i Grčki paradoks su pokazali da medicinu ne treba promatrati jednoznačno i isključivo već se samo dugotrajnim praćenjem, iskustvom i inovacijama mogu donijeti preporuke za zdravu prehranu koje treba mijenjati kako će dolaziti rezultati novih istraživanja.

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u