fbpx

Srednje škole na vlastitim projektima zaradile 10 milijuna eura

Objavljeno 09.11.2010 - Vijesti

Srednje škole na vlastitim projektima zaradile 10 milijuna eura

Budući da je u državnom proračunu sve manje novaca za opremanje škola, 18 strukovnih škola izvor financiranja pronašlo je u IPA programu iz kojega je svaka od njih izvukla između 150.000 i 350.000 eura

Tridesetak učenika Elektrotehničke škole u Zagrebu od proljeća će sudjelovati u posebnom školskom eksperimentu: nakon što prođu psihofizičke testove i utvrdi se njhove sposobnosti i interesi, prestat će ih se tjerati da uče i rade po uobičajenom programu. Obrazovanje i praksa bit će prepušteni njima samima, a posebno educirani nastavnici, uz psihologa i pedagoga, pratit će njihov rad i biti im svojevrsni pomagači kad to zatrebaju. Ovisno o napredovanju, učenici će “preksakati” razrede.

Cilj eksperimentalnog projekta »Fleksibilnim učenjem prema tržištu rada« je motivirati učenika da pronađu smisao u obrazovanju, a ujedno u njima razvijati poslovni duh i pripremiti ih na tržište rada. Osim što će pokus vrlo vjerovatno jako odgovarati izabranim učenicima, škola je na njemu ostvarila pozamašnu zaradu. Projekt je prijavila na natječaj Europske unije i kroz program Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) uspjela dobiti nepovratnih 334.460 eura, od kojih će gotovo 104 tisuće eura iskoristiti za opremu školskih labortorija.
Projekt fleksibilnog učenja Elektrotehičke škole, jedan je od ukupno 18 projektata kojima su strukovne škole u Hrvatskoj uspjele iz IPA programa za projekte »Implementacija novih kurikuluma« izvući gotovo 4,5 milijuna eura, od kojih će oko milijun eura utrošiti u nabavu nove opreme. Zbroje li se ta sredstva s onima iz posljednjeg natječaja za CARDS programe, ukupno su strukovne škole uspjele iz europskih programa izvući 9,5 milijuna eura.

Prije mogućnosti povlačenja nepovratnih sredstava iz europskih fondova, škole su se dijelom opremale kreditima Svjetske banke, u što je utrošeno oko 90 milijuna kuna. Budući da je državnom proračunu sve manje novaca za opremanje škola, dio od ukupno 290 strukovnih škola u Hrvatskoj s više od 130 tisuća učenika – što čini više od 70 posto ukupne srednjokolske populacije – prepoznao je šansu kroz sudjelovanje u europskim programima za dodjelu nepovratnih sredstava. Svaka od škola, koja u IPA programu sudjeluje s partnerskom institucijom (drugom školom, gradom, udrugom poslodavaca ili obrtnika, ali i tvrtkama ili obiteljskim gospodarstvima), uspjela je povući između 150.000 i 350.000 eura.

Programi s kojim su konkurirale na posljednjem natječaju su različiti i provodit će se 12 do 14 mjeseci, a zajendički cilj im je poboljšanje strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj, poticanje novih kurikuluma te usklađivanje s tržištem rada.
Elektrotehnička škola svojevrsni je pionir u takvim natjecanjima. Prema riječima ravnatelja škole Ive Klarića, ovo im je osmi natječaj, od kojih su samo posljednaj dva (IPA i CARDS), rezultirali s prihodom od 634 tisuće eura. Na prethodnih šest manjih natječaja uspjeli su povući oko 25 tisuća eura. Jedan od vidljivih rezultata je nekoliko milijuna eura vrijedni laboaratoriji i školske radionice, ali i posebna titula školi nakon provjere kvalitete rezultata CARDS programa. Škola je naime dobila europsko priznanje kao jedna od 10 najinovativnijih škola u jugoistočnoj Europi.

»Opremljeni smo najmodernijom laboratorijskom opremom, zbog koje je nužna kontinuirana edukacija nastavnika. Činjenica je da su mogućnosti te opreme tisućama puta veće od potrebe škole, no na njima nastavnici i učenici usavršavaju svoja znanja, a to je neprocijenjivo«, kaže Klarić. Vrijednost novoga europskog projekta fleksibilnog učenja, na kojemu im je partner Elektrostrojarska škola u Varaždinu, vidi u tome da učenici shvate smisao onoga što rade i dobiju motivaciju, za razliku od česte prakse u kojoj moraju učeniti a ne znaju zašto, jer im to što nauče nikada ne zatreba.
»IPA program drugi je natječaj na kojemu su naše škole izvrsno kotirale. Na prvome u sklopu CARDS-programa, 82 škole natjecale su se za pet milijuna eura. Najboljih 13 uspjelo je povući cijeli iznos. Zajedno s rezultatima zadnjeg natječaja, škole su uspjele povuči zavidnih 99 posto nepovratnih sredstava«, kaže ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje Ivan Šutalo.

Uspješan primjer je i Poljoprivedna škola u Zagrebu. S projektom »Agroturistički centar izvrsnosti – Hrvatsko iskustvo kao ideja za EU-model«, uspjeli su izvući oko 285 tisuća eura u suradnji s tri škole. Ideja tog europskog projekta je unaprijediti kapacitete agroturizma u Hrvatskoj, modernizirati kurikulum u zanimanju agrosturistiki tehničar a time i educirati nastavnike poljoprivednihi škola, olakšati učenicima da bolje razumiju što mogu i znaju raditi te poboljšati kvalitetu nastave. Kroz prezentaciju agroturističkog centra izvrsnosti, škole će u nastavni proces uključiti podizanje matičnjaka tradicijskih zaštićenih biljnih vrsta.
Tehnička škola Slavonski Brod, u partnerstvu s Tehničkom školom Daruvar, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Udrugom hrvatskih obrtnika Brodsko-posavske županije, povukla je oko 264 tisuće eura za projekt – »Slavonskobrodski ogledni solarni centar«.

Grad Oroslavje partner je svojoj Srednjoj školi i Tehničkoj školi Ruđera Boškovića na projektu »Podizanje svijesti i učenje o obnovljivim izvorima energije«, za koji su dobili 275 tisuća eura.
Ono što u školama vide posebno vrijednim je što kroz nove programe nastavnici imaju priliku za usavršavanje, ali i studijska putovanja i prikupljanje iskustva iz europskih zemalja. Ravnatelji škola tvrde da se zahvaljujući tome u školama osjeća vedrija klima, a nastavnicima se vraća entuzijazam i samopouzdanje.

Kako nagraditi vrijedne nastavnike
U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta razmišljaju kako nagraditi nastavnike koji su uključeni u kreiranje i provedbu europskih projekata, jer većina njih te poslove radi u svoje slobodno vrijeme, a dobivena sredstva iz europskih fondova ne predviđaju nikakvo honoiranje nastavnika. »Trenutačno tražimo način da se vrijedni nastavnici posebno honoriraju«, kaže državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić. U Ministarstvu su izračunali da bi kroz četiri sata prekovremenog rada tjedno, nastavnik mogao godišnje zaraditi dodatnih 5000 kuna. Dio županija najavio je, tvrdi Janjić, da će tim iznosom honorirati svoje nastavnike.

Mirela Lilek

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama