Mislili ste da je u Hrvatskoj loše? Grčka i Irska su pale, a sada tržišta na nišanu osim Portugala, Španjolske i Italije imaju i Belgiju

Nakon Grčke, morala je i Irska kao druga članica eurozone dobiti novac Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda kako bi opstala. Time su dvije od pet visoko zaduženih država, skraćeno pod nazivom PIIGS (Portugal, Irska, Italija, Grčka i Španjolska) priznale svoju financijsku nemoć.
Na tržištima se pojavljuju već nove špekulacije, tko je sljedeći kandidat za europski zaštitni kišobran. I dalje su kandidati Portugal, Španjolska i Italija, ali sve češće se spominje i Belgija, koja je u ponedjeljak bez problema na tržištu kapitala dobila dvije milijarde eura. Nakon Grčke i Italije, Belgija ima najveću stopu dugova u Europskoj uniji.
Zanimljivo je da je belgijski ministar financija Didier Reynders preko vikenda zatražio povećanje europskog fonda za stabilizaciju eura i svladavanje krize dugova. Reynders traži povećanje ukupnog iznosa od 750 milijardi eura i to za razdoblje od 2013. godine. Premda ne traži da se iznos poveća odmah, ipak smatra da se bi nakon odluke iznos mogao povećati i prije 2013. godine.
Zabrinutost raste oko Španjolske. Doduše, premijer José Luis Zapatero smatra da je »apsolutno isključena mogućnost« da bi njegova zemlja bila ovisna o pomoći EU-a. Isto govori i španjolska ministrica financija Elena Salgaldo. »Španjolsko posustalo gospodarstvo neće krenuti stopama Grčke i Irske i zatražiti međunarodnu financijsku pomoć, rekla je Salgado u intervjuu objavljenom u ponedjeljak. »Nećemo to učiniti i to zato što naše gospodarske osnove to ne opravdavaju«, kazala je Salgado za poslovni dnevnik Les Echosi.
Međutim, mnogi stručnjaci nisu toliko sigurni u riječi španjolskih dužnosnika premda se financijsko stanje Španjolske uvelike razlikuje od prilika u Grčkoj ili Irskoj.

Belgija
BDP: Do 2012. godine prognozira se stabilan rast od dva posto, jer Belgija profitira od oporavka najvažnijeg trgovinskog partnera, a to je Njemačka. Mali rast produktivnosti i visoke zarade od 2005. godine doveli su do velikog porasta troškova rada, koji raste brže od prosjeka u eurozoni.
Deficit: Državni deficit od 2010. do 2012. godine rast će od 4,6 na 4,8 posto. Državni dug će porasti do 2012. godina na 102,1 posto BDP-a.

Portugal
BDP: Prema prognozama Europske komisije, pad za 2011. godinu od jedan posto, a 2012.g odine rast od 0,75 posto.
Deficit: Vlada je povećala PDV i smanjila socijalna davanja. Time će se 2011. godine smanjiti deficit na 4,9 posto, a 2012. godine deficit od 5,1 posto održat će gotovo istu razinu. Za 2010. godinu proračunski deficit će iznositi 7,3 posto. Ukupan dug do 2012. godine iznosit će 92 posto BDP-a, a za 2010. očekuje se deficit od 83 posto, a dopušteno je 60 posto.

Španjolska
BDP: Španjolska se polako izvlači iz krize, navodi Europska komisija u svojoj prognozi. Za 2011. godinu, očekuje se rast od 0,75 posto, a 2012. godine za 1,75 posto. Od sredine 90-ih godina 20. stoljeća do 2007. godine, Španjolska je bilježila rast u prosjeku od 3,5 posto.
Deficit: 2011. godine pad deficita na 6,4 posto, ali 2012. godine sa 5,5 posto i dalje će biti znatno iznad dopuštene granice proračunskog deficita od tri posto. Ipak, Španjolska je od 2009. godine svoj deficit gotovo prepolovila.

Italija
BDP: Europska komisija za Italiju, kao treće najveće europsko gospodarstvo eurozone, prognozira godišnji rast od oko jedan posto. Italija živi prije svega od izvoza koji se odvija uglavnom u zemlje eurozone. Zbog toga vlada u Rimu ne profitira od velikog rasta gospodarstva koji se odvija u zemljama u razvoju.
Deficit: Do 2012. godine smanjenje na 3,5 posto. Državni dug iznosit će 120 posto, što je dvostruko više od dopuštenog.

Alen Legović, Brisel