Zabrinuti stanjem gospodarstva Primorsko goranske županije, rastućom nelikvidnošću uzrokovanu teškoćama u naplati potraživanja, pogoršanjem uvjeta poslovanja, naročito realnog sektora, presporim procesom reindustrijalizacije

Nimalo vesela lica bila su danas u hotelu Bonavia u Rijeci. Mnogi od njih gospodarstvenici, a bilo je i nešto predstavnika Grada Rijeke te PGŽa.

Predavanje započelo sa konstatacijom da je PGŽ najviše uništena gospodarski od 91. do danas, te da je upravo zbog jake industrije, koja je u PGŽu bila zastupljena u komunističkoj Hrvatskoj, danas u slobodnoj Hrvatskoj, PGŽ se jednostavno ne može snaći.

PGŽ nije bila pogođena izravno ratom, kao ni npr. Istarska, Međimurska, ili Varaždinska županija, međutim dok su se ove navedene županije dobrim planovima lokalnih političara zavidno razvile, PGŽ je ostala tapkati u mjestu.

Ne može stajati niti krivnja da je HDZ kriv za bilo što u PGŽu ili kako se to popularno kaže „Zagreb je kriv”, jer u navedene tri županije nikada nije HDZ bio na vlasti, a niti su u Zagrebu, pa su se razvile jako dobro!

Sami podatak da je PGŽ industriju počla mijenjati za turizam, poljoprivredu, promet, trgovinu,  za industrijalce je loš, međutim nezaposlenost je u PGŽu manja nego na državnoj razini za gotovo 4 posto. PGŽ ima negdje oko 12 posto, a prosjek Hrvatske je oko 16 posto nezaposlenih.

Građevinari su na okruglom stolu također izrazili svoje negodovanje stanjem te iznijeli alarmantne brojke,međutim, nitko nije spomenuo lokalne vlasti kao krivca za ovo stanje, evo npr. o projektu Platak se već sluša godinama, novi hoteli, igrališta, skijališta, dvorane, welnesi itd. A gdje je realizacija? Zagrepčani su bili brži i efikasniji sa Sljemenom nego PGŽ s Platkom. Građevinari nemaju posla? Pogledajte samo na što u Rijeci priobalje liči, posebno lukobran? Gorani već godinama čekaju nove hotele, skijališta, sve je to obećavano, međutim jesu li političari PGŽa dobro lobirali za svoju županiju?

Na skupu se spomenula i toliko nezaobilazna brodogradnja, ali naravno ona mastodont, tj. velika brodogradnja. Možda jedinog velikog brodograditelja u PGŽu, Pičuljana nitko nije ni spomenuo?  I dok je u Splitu AD plastika napravila vrhunske poslove sa jedrilicama  SALONOM,u PGŽu se Fiumanka 36 gurnula u more i kao projekt danas propada negdje u mraku i nitko ne zna što s tim projektom.

Treba li naglasiti posebno da se najstariji sajam nautike baš onaj u Rijeci , najviše crveni, i jedini je svake godine sve lošiji. Pretekli su ga Zagreb, Split, Biograd, Šibenik.

Znate li da PGŽ ima i svoju proizvodnju kave i mineralne vode? Vjerujemo da pogađate da na okruglom stolu, nije se mogla popiti niti kava MILMAN niti voda Zvira, koje su predstavnice PGŽa, ali pila se Jamnica i Franck?! Mislite li daje itko od ljudi iz realnog, proizvodnog sektora to primjetio?

Na skupu se stekao dojam, da bi ubiti Vlada Hrvatske trebala rješavati sve te probleme koje smo naveli pa su se čule i ovakve ideje,

1. Promijeniti monetarnu politiku
2. Oslabjeti tečaj kune
3. Pojačati ulogu HBORa kao produžene ruke gospodarske politike
4. Smanjivanje bankarskih kamata općenito
5. Kontrolirati nelojalnu konkurenciju koja radi na crno
6. Promijeniti zakon o javnoj nabavi (da ne bude pravilo – UZIMAMO NAJJEFTINIJE)
7. Smanjiti zakonske zahtjeve i pojednostaviti način evidencije
8. Napraviti poseban status potrošačima s visokim udjelima troškova energije u troškovima poslovanja
9. Omogućiti više vremena za pripremu dokumentacija oko različitih subvencija
10.  Užurbati rad pravosuđa posebno u poslovnim procesima

Zanimljivo je da na okruglom nije bilo mlađih predstavnika iz proizvodnog miljea.

Bilo je i nekoliko smiješnih prijedloga, kao npr. da hrvatsko pravosuđe dobiva plaću iz naplate PDVa, što bi značilo, da kad dužnik ne plati, sudac ima jaku motivaciju da što prije donese odluku, jer će tako i on zaraditi svoju plaću. Ovako otežu u nedogled!

Prava je šteta da dio gospodarstvenika nije bio i malo samokritičniji, jer PGŽ proizvođači vrlo malo ulažu u dobar PR, marketing, pozicioniranje na tržištu, tako da npr. riječka mljekara ima katastrofalan dizajn kako za mlijeka tako i za jogurte, riječka tjestenina muku muči s marketingom i plasmanom, a jadan Lero sok, dok ga nije kupila Podravka, sramežljivo se pojavio tu i tamo, a danas po cijeloj Hrvatskoj možete piti bok uz bok, Cedevitu i Lero vitaminske napitke. Dakle nije bio problem u proizvodu, nego kako to spakirati i lijepo ponuditi diljem Hrvatske a onda i dalje.

I na kraju, dokle je god situacija u Rijeci takva , da čim grane prvo sunce, kafići po Korzu su puni ljudi da se ne može nigdje mjesta naći, za razliku od jednog Buzeta, Udina, Varaždina, Čakovca, Ljubljane, treba reći iskreno, u Rijeci ima i puno onih kojima se ništa ne radi,pa je možda to i razlog zašto nam lukobran izgleda kako izgleda, s dijelovima nekakvih ruzinavih dizalica, a industrijska ulica izgleda kao da je jučer doživjela građanski rat. Mislite li da nekom to smeta u Rijeci?

Znate li što je ovo? To je spomenik najpoznatijem riječkom proizvodu Torpedu. Lansirna rampa! Ovo je najbolji prikaz odnosa političara PGŽa prema ovdašnjoj proizvodnji. Za ovo nije odgovorna niti Vlada RH niti Zagreb!