Većina Hrvata ima automobil i obavezu osiguranja od automobilske odgovornosti, ne čudi podatak da samo 26,4 posto ukupne premije, oko 100 dolara godišnje (550 kuna), trošimo na životno osiguranje

Prosječan stanovnik Hrvatske za osiguranje je lani potrošio oko 402 dolara, odnosno 2250 kuna, pokazuje statistika Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO). Uzmemo li u obzir da većina Hrvata ima automobil i obavezu osiguranja od automobilske odgovornosti, ne čudi podatak da samo 26,4 posto ukupne premije, oko 100 dolara godišnje (550 kuna), trošimo na životno osiguranje.

U usporedbi s prosjekom EU 27, po tome smo na začelju. Naime, prosječan stanovnik Europske unije za osiguranje izdvaja oko 2770 dolara (oko 15.500 kuna), od čega se upravo na životno osiguranje troši oko 60 posto, što ipak ukazuje na relativno visoku svijest Europljana da se za svoju budućnost i starost čovjek mora pobrinuti sam. Slično stojimo i u usporedbi sa SAD-om, gdje se godišnja premija kreće oko 3710 dolara po stanovniku (oko 20.000 kuna), a gotovo polovica toga (oko 43 posto) otpada na životno osiguranje. I u usporedbi sa Slovenijom prolazimo vrlo loše. Prosječna premija po stanovniku u Sloveniji se kreće oko 1400 dolara, odnosno nešto manje od 8000 kuna, a čak 30 posto toga iznosa ulaže se u životna osiguranja.
Prema redovnom mjesečnom izvješću HUO-a, ukupna bruto premija osiguranja svih osiguravatelja u studenome je iznosila 8,4 milijarde kuna i za 2,4 posto je manja u odnosu na premiju u studenome prošle godine, što ukazuje na to da se u razdoblju krize dodatno smanjuju izdvajanja građana za osiguranje.

Ukupna premija neživotnih osiguranja dosegla je 6,24 milijarde (oko 74,33 posto ukupne premije) i 2,8 posto je manja u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kad je riječ o neživotnim osiguranjima, i dalje se najveći minus bilježi kod kasko osiguranja cestovnih vozila, čija je ukupna premija oko 12 posto manja u odnosu na lanjsku. Osiguranje od autoodgovornosti bilježi, pak, pad od 1,1 posto. Oko 2,7 posto minusa bilježi se i u osiguranju od požara i elementarnih nepogoda. I kod ostalih osiguranja imovine zaračunata premija je ove godine manja za 1,8 posto, no zanimljivo je da su građani, vlasnici nekretnina, i dalje svjesni potrebe da zaštite svoju imovinu. Tako je premija osiguranja kućanstava oko tri posto veća u odnosu na lanjsku.
Nešto manji pad bilježi se ipak u životnim osiguranjima. Premija je manja za 1,1 posto u odnosu na prošlu godinu. Oko četiri posto minusa bilježi se i u zdravstvenom osiguranju. No zanimljivo je da se kod polica dopunskog osiguranja u zamjenu za one koju inače nudi i HZZO bilježi rast premije od čak 35 posto, što znači da su građani prepoznali mogućnost da pokriće participacije za lijekove i usluge osiguraju preko privatnih osiguravatelja, no za oko šest posto pala je premija osiguranja kod dopunskih polica koje pokrivaju veći opseg prava i usluga. Oko 6,5 posto u osiguranju od nezgode, a u minusu je i premija dodatnih osiguranja koja se inače ugovaraju uz životno, i to za 3,6 posto.

Od tri najveća, dva s manjim udjelom
Nema značajnijih promjena na tablici vodećih osiguravatelja s obzirom na udio u ukupnoj premiji: najveći udio i dalje ima Croatia osiguranje (iako bilježi pad udjela u ukupnoj premiji s 33,15 posto iz studenoga prošle na 32,16 posto u studenome ove godine). Slijedi Allianz osiguranje Zagreb (s porastom udjela s 10,5 na 10,71 posto) te Euroherc, čiji je udio u ukupnoj premiji pao s 11,01 posto koliko su imali u studenome 2009. godine, na 10,63 posto u studenome ove godine.

Marijana Matković