Gradnja plinovoda između mađarskog Városfolda i Slobodnice u Hrvatskoj, čime su povezani plinski transportni sustavi Mađarske i Hrvatske, povijesni je trenutak za energetsku budućnost naše zemlje, ističu u Plinacru

Hrvatska će uskoro, nakon 33 godine te prvi put od svog osamostaljenja, dobiti još jedan transportni pravac za uvoz prirodnog plina, što će poboljšati opskrbu Hrvatske tim sve popularnijim energentom i olakšati liberalizaciju tržišta plina.
Plinacro i njegov mađarski partner su ulaganjem 395 milijuna eura dovršili 300 kilometara dugačak spoj hrvatskog i mađarskog plinskog sustava.
»Hrvatska dionica tog plinovoda duga 80 kilometara već je dobila uporabnu dozvolu, a Mađari mogu bez nje plinovod pustiti u probni rad, pa početak transporta plinom između dviju država očekujem nakon usklađivanja dva plinska sustava u siječnju«, kaže predsjednik Uprave Plinacra Jerko Jelić Balta.
Plinacro već kupuje plin da bi napunio svoju dionicu tog plinovoda i tako je pripremio za početak transporta, bude li potrebno, i prije od planiranoga.
Završetkom i dobivanjem uporabnih dozvola za hrvatske dionice interkonekcijskog plinovoda između Hrvatske i Mađarske, Plinacro, kao nacionalni operator plinskog transportnog sustava u stopostotnom državnom vlasništvu, ispunio je sve obveze koje su proizlazile iz međudržavnog ugovora o interkonekciji plinskih transportnih sustava koji su potpisale hrvatska i mađarska vlada. Hrvatski 75-barski plinski sustav potpuno je spreman za prihvat plina iz novog međunarodnog dobavnog pravca, kažu u Plinacru.
Interkonekcijski plinovod Hrvatska-Mađarska sastavni je i najvažniji projekt plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava Hrvatske do 2011. godine, čiji je nositelj i investitor provedbe Plinacro kao nacionalni operator plinskoga transportnog sustava.

Na hrvatskoj strani uključuje izgrađene plinovode Slobodnica-Donji Miholjac i Donji Miholjac-Dravaszerdahely ukupne duljine 80,5 kilometara, a na mađarskoj strani 210 kilometara duge plinovode Dravaszerdahely-Bata-Városfold. Sagrađen je kao jedinstveni plinovod promjera 800 milimetara, maksimalnoga radnog tlaka 75 bara, kapaciteta 6,5 milijardi prostornih metara na godinu, snage 800.000 prostornih metara na sat i mogućnošću protoka plina u oba smjera pri jednakim uvjetima.

Ukupna vrijednost gradnje interkonekcijskog plinovoda (i hrvatske i mađarske dionice) procijenjena je na 395 milijuna eura, od kojih je na hrvatskoj strani Plinacro investitor radova čija vrijednost iznosi 75 milijuna eura.
Gradnja velikog interkonekcijskog plinovoda između mađarskog Városfolda i Slobodnice u Hrvatskoj, čime su povezani plinski transportni sustavi Mađarske i Hrvatske, povijesni je trenutak za energetsku budućnost naše zemlje, jer je završetkom tog projekta Hrvatska osigurala novi pravac dobave prirodnog plina, ističu u Plinacru.
Naime, sve do povezivanja hrvatskog i mađarskog plinovodnog sustava prirodni se plin u Hrvatsku mogao uvoziti jedino preko međudržavnog plinovoda Rogatec-Zagreb koji je u rad pušten još daleke 1978. godine.
Istodobno valja napomenuti da je realizacija interkonekcijskog plinovoda Hrvatska-Mađarska izuzetno važna i za Mađarsku, kao i za Europsku uniju. Naime, završetkom tog projekta Hrvatska, uz novi pravac dobave prirodnog plina i iskorištavanje najvažnijeg dijela plinske infrastrukture, tu interkonekciju, uključujući i skladišne kapacitete, može iskoristiti i za povezivanje na planirane velike međunarodne plinovodne projekte. Istodobno, interkonekcija će, a posebice nakon gradnje LNG-terminala, omogućiti Mađarskoj i EU opskrbu plinom u obrnutom smjeru, iz Hrvatske prema Mađarskoj. Upravo je stoga Europska komisija uvrstila interkonekcijski plinovod Hrvatska-Mađarska u strateški važne energetske projekte.
Iako još nitko nije zakupio transportne kapacitete u novom magistralnom plinovodu, u Plinacru ističu da je interes, posebice stranih kompanija vrlo velik, pa se o uvjetima raspituju E.ON, OMV, Econ gas, EVN i druge poznate plinske kompanije.

Mol nedavno uzeo veliki kredit za gotovo dovršeni plinovod
Mađarska naftna i plinska grupa Mol potpisala je potkraj studenoga s Europskom investicijskom bankom (EIB) sporazum o dugoročnom zajmu od 150 milijuna eura za financiranje gradnje 205 kilometara dugog plinovoda od grada Varosfolda u srednjoj Mađarskoj do mađarsko-hrvatske granice. To će omogućiti tranzit plina iz Mađarske u Hrvatsku, BiH i Italiju te obratno, iz Hrvatske u Mađarsku, navode u Molu.