Mirovinskom reformom koja je započela 2001. stvorena je nova nacionalna štednja koja danas iznosi više od 36 milijardi kuna te svakim mjesecom raste

Obvezatni mirovinski fondovi ispunili su i nadmašili zahtjev željene veličine prinosa, a njihov doprinos nacionalnoj ekonomiji već je sada važan. Istaknuto je to na konferenciji za novinare Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima u Gospodarskoj komori.

Po podacima koje iznose mirovinski fondovi, ukupni iznos sredstava na računima članova obveznih mirovinskih fondova iznosio je krajem studenog 35,3 milijardi kuna, od čega 30,9 milijardi kuna predstavljaju uplate članova, a 4,4 milijardi predstavlja dodanu vrijednost stvorenu investiranjem sredstava.

Prosječan član obveznog mirovinskog fonda ima 22.615 kuna na osobnom računu, star je oko 35 godina i do mirovine ima još oko 25 do 30 godina radnog staža. Prosječni godišnji prinos obveznih mirovinskih fondova od početka rada do danas iznosi 5,2 posto što je oko 3 postotna boda više od inflacije.

Ovakav investicijski rezultat ostvaren je usprkos najvećoj krizi u povijesti tržišta kapitala kroz koju su mirovinski fondovi prolazili tijekom 2008 godine. Hrvatski mirovinski fondovi primali su mnoga cijenjena međunarodna priznanja kao npr. za najbolji mirovinski fond u srednjoj i istočnoj Europi ili za najinventivniji mirovinski fond u Europi, ističu iz Udruženja.

Iz udruženje mirovinskih fondova također podsjećaju kako već dugo vremena ukazuje na činjenicu da prvi umirovljenici iz drugog mirovinskog stupa imaju nisku mirovinu jer nemaju pravo na dodatak na mirovinu, a ne zbog toga što im je mirovina iz drugog stupa niža od očekivane.