Najveći svjetski proizvođač nafte te najveći svjetski potrošač energije u subotu su, nakon dva mjeseca testiranja, u pogon pustili novi naftovod koji povezuje Rusiju i Kinu. Europi ostaje da pametnije raspolaže energijom i da se okrene sun

Početak 2011. godine Kini je donio prijeko potreban novi izvor energije, a Rusiji novoga velikoga kupca sirove nafte. Najveći svjetski proizvođač nafte te najveći svjetski potrošač energije u subotu, 1. siječnja, nakon dva mjeseca testiranja, u pogon su pustili novi naftovod koji povezuje Rusiju i Kinu.

Sergei Luzyanin, zamjenik direktora moskovskog instituta za Daleki istok, rekao je da projekt znantno utječe na izgled karte globalnog tržišta energentima i svakako označava promjenu u protoku globalne energetske opskrbe i potrošnje. Također, kaže Luzyanin, projekt pokazuje i da se najveći proizvođač energenata Rusija okreće od Zapada prema Istoku, a Europa se teško može natjecati s Kinom u ulaganju u rusko gospodarstvo.
Posljednjih se godina Rusija u velikoj mjeri oslanjala na europske potrošače nafte, a sada je, u potrazi za alternativnim tržištima, Kina nova opcija.

Cjevovod naftu iz ruskoga grada Skovorodina u dalekoistočnoj regiji Amur, preko Mohe dovodi u Kinu, gdje završava u sjeveroistočnom kineskom gradu Daqingu. Gradnja dionice naftovoda dugačkoga 1000 kilometara počela je prošle godine, a prema sporazumu koji su potpisale dvije zemlje, njime bi se do 2030. godine iz Rusije u Kinu trebalo dovoditi 15 milijuna tona nafte na godinu. Od cijele njegove dužine samo je 72 kilometra cjevovoda u Rusiji, dok se 927 kilometara proteže Kinom.

Nakon što nafta stigne u Daqing, tamo ulazi u mrežu naftovoda, te se usmjerava prema naftnim rafinerija u Dalianu, Fushunu i drugim kineskim gradovima.
Te količine nafte znače i povećanje od osam milijardi dolara u trgovinskoj razmjeni Kine i Rusije.
Riječ je o zajedničkom projektu najvećega kineskog proizvođača nafte i plina PetroChine te ruske naftne kompanije Rosnefta, kao dio velikog projekta ruskih cjevovoda kroz istočni Sibir do Tihog oceana koji bi za nekoliko godina trebao biti dugačak više od 4000 kilometara.

Na ceremoniji puštanja naftovoda u pogon, na rusko-kineskoj granici, predstavnici tvrtki istaknuli su da je naftovod početak nove faze rusko-kinske suradnje u energetici. Također, rad naftovoda znači veliko poboljšanje kineske infrastrukture za uvoz energije, jer se dosad nafta dovodila željeznicom.
Smatra se da će naftovod povećati trgovanje energentima, ali i poboljšati povjerenje u odnosima Kine i Rusije, te se ta važna energetska suradnja može gledati i kao temelj za strateško partnerstvo dviju zemalja.
Rusija tu suradnju vidi i kao platformu za suradnju na drugim područjima kao što su nuklearna energija i tehnološki parkovi. Ruski predstavnici najavili su da je moguće i povećanje količina dopremljene nafte, koje ovisi o kapacitetima i bušenjima u Rusiji.
Kina, najveće svjetsko rastuće gospodarstvo, oslanja se na uvoz nafte da bi zadovoljila svoje goleme potrebe. Tako su, prema službenim podacima, potrebe za naftom 2009. godine iznosile 388 milijuna tona.