Prodaju se samo eurosuper benzini s oznakom BS (skraćenica od bez sumpora), dok godinama korišteni benzini super 95, super plus 98 i eurosuper 95 odlaze definitivno u povijest, jer ne zadovoljavaju taj standard kvalitete

Od nedavno se na benzinskim crpkama u Hrvatskoj više ne prodaju benzini koji ne zadovoljavaju sada u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, važeći standard kvalitete – Euro V koji, uz ostalo, dopušta najviše 10 miligrama sumpora u kilogramu goriva. To znači da se prodaju samo eurosuper benzini s oznakom BS (skraćenica od bez sumpora), dok godinama korišteni benzini super 95, super plus 98 i eurosuper 95 odlaze definitivno u povijest jer ne zadovoljavaju taj standard kvalitete. Takve promjene treba zahvaliti sredinom siječnja donešenoj Vladinoj odluci o određivanju godišnje količine tekućih naftnih goriva koja se smiju stavljati u promet na domaćem tržištu, a ne udovoljavaju graničnim vrijednostima i drugim značajkama kakvoće tekućih naftnih goriva.

Naime, prije nekoliko je godina Vladinom uredbom o kakvoći tekućih naftnih goriva kvaliteta takvih goriva koja se prodaju u Hrvatskoj, prije svega zbog zaštite okoliša, usklađena s aktualnim europskim propisima kako bi se smanjila ispuštanja štetnih plinova iz vozila u zrak, jer je poznato da promet spada među najveće zagađivače zraka. Osim dopuštene količine sumpora, benzena i oktanskog broja, uredbom su propisane i granične vrijednosti olova, olefina, aromata, kisika, vode, policikličkih aromatskih ugljikovodika, oksigenata i druge značajke kakvoće tekućih naftnih goriva koja se prodaju u Hrvatskoj.

Uz benzin i dizel, uredba se odnosi i na plinska i loživa ulja, brodska goriva te na petroleje. No, ta je uredba omogućavala Vladi da svake godine na usuglašeni prijedlog Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva odredi kvotu naftnih goriva koja su naftne tvrtke mogle ponuditi na prodaju iako nisu zadovoljavale važeće europske standarde kvalitete i propisane granične vrijednosti te odrediti najveće dopušteno odstupanje od tih vrijednosti. Dozvole izdaje Ministarstvo nadležno za energetiku. Do prošle godine Vlada je svake godine određivala kvote benzina i dizelskih goriva koje su se mogle prodavati iako nisu zadovoljavale tada važeće europske standarde kvalitete. Međutim, od ove godine to još vrijedi jedino za dizelska goriva, jer Vlada odlukom donesenom 13. siječnja ove godine nije produljila važenje i za benzine.

To znači da će se i dalje moći kupiti dizel, plavi dizel i eurodizel bez oznake BS, kao i razna loživa ulja te brodska goriva također bez te oznake koja označava da to gorivo zadovoljava standard kvalitete Euro V. Konkretno, naftne će tvrtke ove godine moći na prodaju ponuditi 110.000 tona dizela, 165.000 tona plavog dizela, 210.000 tona ekstralakog loživog ulja, 60.000 tona lakog, 96.000 tona srednjeg i 310.000 tona teškog loživog ulja te 5000 tona brodskog plinskog ulja. Ta goriva mogu imati veću količinu sumpora nego do dopušta Euro V te u još nekim značajkama odstupati od tog standarda. No, zasad je teško reći je li ovo zadnja godina u kojoj će se u Hrvatskoj moći prodavati takva dizelska i ostala goriva ili postoji mogućnost da Vlada to omogući i u sljedećoj godini. Osim o brzini priključivanja Hrvatske EU, to će, prema riječima stručnjaka, vjerojatno ovisiti i o brzini već dosta odmakle modernizacije Ininih rafinerija u Sisku i Rijeci (investicija vrijedna oko 1,5 milijardi eura) te o činjenici da ta goriva najviše koristi gospodarstvo te neki njegovi posebno osjetljivi dijelovi, kao što su poljoprivreda, ribarstvo i brodski prijevoz, dok loživo ulje za grijanje koriste i mnoga kućanstva.

Dakle, mnoge ugrožene kategorije, pa im Vlada vjerojatno ne želi u relativno teškim uvjetima uskratiti takvo jeftino gorivo. Ispunjavaju li naftne kompanije obveze iz Vladine uredbe, kontrolira se Programom praćenja kakvoće tekućih naftnih goriva, koji svake godine donosi Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a za njegovu je provedbu zadužen Državni inspektorat. Taj program sadrži način propisivanja i uzimanja uzoraka tekućih naftnih goriva, posebno za benzinske crpke i skladišta, broj i učestalost uzimanja uzoraka, lokacije uzorkovanja ovisno o količini tekućih naftnih goriva koje je dobavljač stavio u promet na domaće tržište ili ih koristi za vlastite potrebe te laboratorijsku analizu uzoraka tekućih naftnih goriva. Programom je, na primjer, lani bilo predviđeno da se 110 puta na benzinskim postajama provjerava kakvoća benzina, 160 puta dizelskih goriva, a 90 puta (samo u hladnijem dijelu godine) loživog ulja. U skladu s brojem benzinskih crpki i njihovim udjelima na tržištu, najviše je uzoraka (24 za benzin, a 50 za dizelska goriva) trebalo biti uzeto na Ininim crpkama. Na postajama OMV-Hrvatska Državni je inspektorat trebao uzeti po 6 uzoraka benzina i dizela, na Tifonovim crpkama po 5, a na ostalim crpkama naftnih tvrtki od 1 do 4 uzorka za provjeru kakvoće benzina i isto toliko za dizelska goriva. Sličan je omjer i broja kontrola kakvoće loživog ulja.

Željko Bukša