Hrvatska bi u utorak trebala zatvoriti poglavlja Poljoprivredu i ruralni razvitak (poglavlje 11) i Regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata (poglavlje22). Za zatvoriti ostaje još pet poglavlja, a moguće je i da se u svibnju o

Hrvatska u Bruxellesu zatvara još dva važna poglavlja: Poljoprivredu i ruralni razvitak (poglavlje 11) i Regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata (poglavlje 22). Time se broj poglavlja koja još treba zavoriti smanjio na pet, a broj zatvorenih poglavlja povećao na 30.

Za i dalje ciljani kraj pregovora u lipnju ostalo je još pet poglavlja za zatvoriti: Tržišno natjecanje, Ribarstvo, Pravosuđe i temeljna prava, Financijske i proračunske odredbe te Ostala pitanja. Dok se o poglavlju Ostala pitanja koje je tehničko ne vode pregovori, za poglavlje Ribarstvo već je sve dogovoreno tako da će i ono vrlo brzo biti zatvoreno, najkasnije u lipnju, a možda se održi i u svibnju još jedna međuvladina konferencija, doznaje se iz krugova mađarskoga predsjedništva.

Za kraj pregovora ostaju dva najteža poglavlja, Tržišno natjecanje te Pravosuđe i temeljna prava, ali i ona bi se mogla zatvoriti do kraja lipnja. Ostalo je još poglavlje Financijske i proračunske odredbe. Ono se uvijek zatvara na samom kraju pregovora, jer da bi se ono zatvorilo potrebno je znati datum ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Nakon međuvladine konferencije, održat će se sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Republike Hrvatske Europskoj uniji na kojem će sugovornici rekapitulirati pristupni proces RH s Unijom u posljednjih godinu dana, odnosno od ožujka 2010., kada je održan šesti sastanak Vijeća. Razmotrit će se trenutačno stanje odnosa Hrvatske i EU-a te raspraviti o situaciji na jugoistoku Europe i o ostalim međunarodnim pitanjima od zajedničkog interesa, posebice o stanju na području sjeverne Afrike.

Zatvaranjem poglavlja Poljoprivreda i ruralni razvoj zatvoreno je još jedno od tri povezana poglavlja, uz sigurnost hrane i veterinarsku fitosanitarnu zaštitu (poglavlje 12), a ostalo je sada samo još ribarstvo (poglavlje 13). Zatvaranjem poglavlja o poljoprivredi ispunjeno je i obećanje koje je 2009. u Bruxellesu dao ministar poljoprivrede Petar Čobanković, kada je rekao da se poljoprivreda neće zatvoriti kao posljednje poglavlje.

Za poljoprivredu i ruralni razvoj hrvatska strana je još te 2009. isticala da bi Hrvatska mogla računati na 800 milijuna eura za poljoprivredu i ribarstvo. Konkretno, financijska omotnica predviđa 750 milijuna eura za poljoprivredu i 40 milijuna za ribarstvo. Iznos od 373 milijuna eura sredstva su za izravna plaćanja, a 352 milijuna eura su sredstva za mjere ruralnog razvoja. Iznos pokazuje koliko Europska unija pridaje važnosti ruralnom razvoju.

Prije godinu i pol ministar Čobanković je objašnjavao što je to financijska omotnica: »Financijska omotnica je okvir do kojeg se može ići s financijskim sredstvima vezano uz određene oblike poticaja i potpora, kako su to dosad naučili naši poljoprivrednici, ali moramo se u svemu mijenjati, pa tako i u terminološkom smislu. Želim naglasiti da će u budućnosti biti izravna plaćanja po gospodarstvima, gdje će se utvrditi iznosi, i to su oni dosadašnji izravni poticaji. Drugi stup su mjere ruralnog razvoja na čemu intenzivno radimo, gdje smo neke mjere i do sada imali, uz pretpretpristupni program, prije svega kroz SAPARD, a sada kroz IPA-u, ali gdje ćemo razvijati i druge mjere ruralnog razvoja koje u velikoj mjeri mogu nadoknaditi ili poboljšati financijsku situaciju za određene aktivnosti na određenom području«, rekao je tada u Bruxellesu Čobanković.

Ministar poljoprivrede je u studenome 2009. ukazao na to da se otvara i prostor za diverzifikaciju gospodarskih aktivnosti na ruralnom području, što znači da se neće financirati samo aktivnosti vezane uz poljoprivredu ili preradu poljoprivrednih proizvoda, nego i neke druge aktivnosti koje su bitne za gospodarski razvoj i ostanak ljudi na ruralnom prostoru, i to do seoskog turizma, otvaranja obrtničkih ili malih pogona drvoprerađivačkih, proizvodnje bioenergije… Ministar je tada naglasio da Hrvatska treba intenzivirati svoj rad te da za to ima puno prostora, a i novca.