Tijekom lipnja Zagreb živi uz iznimne kulturne priredbe – »Animafest«, »Eurokaz«, »Festival europske kratke priče«, »Biennale ilustracije«, »Dani satire«…

Ovoga proljeća Zagreb se preobražava u jedno od snažnih europskih središta kulture dovodeći i privlačeći glasovite svjetske umjetnike.
Koliko je to važno i kakve će pozitivne posljedice imati gostovanja brojnih umjetnika u hrvatskoj metropoli, možemo nagađati, no sa sigurnošću možemo reći kako stvarajući sliku o sebi kao mjestu na kojem kultura diše punim plućima stvaramo klimu i za budući turistički kulturni turizam.
Umjetnost i obrazovanje stvara čvrst temelj za svekoliki razvitak odašiljući u svijet sliku zemlje koja nije zaboravila na iskonske vrijednosti duha. Naspram čistoga materijalističkoga pogleda i njegove suhoparnosti, koja po svojoj prirodi prati neke druge grane nužne za razvoj jedne zemlje, umjetnost je ona koja oplemenjuje i uzdiže i koja je unatoč svojem velu mekoće itekako prodorna.
Stoga je ono što se trenutačno događa u Zagrebu, a to je procvat umjetnosti koja se iskazuje u brojnim kulturnim manifestacijama i svjetski važnim i priznatim festivalima, od iznimne važnosti.
Nakon što je u protekla dva tjedna živio s Festivalom židovskoga filma, Zagrebačkim sajmom knjiga, a još uvijek i s Tjednom suvremenoga plesa, koje redom posjećuju neki od trenutno ključnih suvremenih ali i kultnih autora, Zagreb ovih dana nastavlja privlačiti svjetske umjetnike i živjeti životom kulturne metropole.
Od ovoga tjedna pa tijekom cijeloga lipnja predstoji nam nekoliko značajnih manifestacija: Svjetski festivala animiranoga filma – Animafest, Eurokaz, Festival europske kratke priče, Biennale ilustracije i Dani satire, a tu su i pojedinačni koncerti suvremene glazbe poput onoga legendarnoga Boba Dylana 7. lipnja ili hard rock banda Deep Purple, koji će nastupiti dva dana ranije.
Kulturna ponuda je stoga više nego bogata, a uz domaću publiku moći će i brojni gosti različitih festivala u njoj uživati.
Animafest će posjetiti više od 120 autora, producenata i pojedinaca uključenih u animaciju, a među njima i glasovita imena poput Georgesa Schwizgebela, višestruko nagrađivanoga redatelja niza animiranih filmova i jednoga od najistaknutijih švicarskih umjetnika uopće, čije ćemo radove imati prilike vidjeti u programu »Fokus: Švicarska animacija«.
U Zagreb dolazi i Nigel Davies iz svjetski poznatoga studija »Aardman« i Ron Diamond, osnivač produkcije »Acme Filmworks« čije ćemo filmove imati prilike vidjeti u popratnom programu, a osim toga oboje su članovi žirija Velikog natjecanja.
Animafest će ugostiti i Kojija Yamamuru, cijenjena japanskoga animatora i profesora na Umjetničkom sveučilištu u Tokiju, kojem je izborna komisija studentskoga natjecanja dala nagradu za najbolju obrazovnu instituciju. Ne treba zaboraviti ni stare znance festivala Olgu i Priita Pärna, koji imaju film u natjecanju, Amerikanca Chrisa Landretha, dobitnika Oscara za film »Ryan« 2004. godine, te Huberta Tisona, producenta koji će u ime kultnoga autora Frédérica Backa, čiji će se filmovi također prikazivati, preuzeti Nagradu za životno djelo.
Osim brojnih autora čiji se filmovi natječu u Velikoj i Studentskoj konkurenciji, Zagreb će imati prilike upoznati s radom Christiana de Vite, glavnoga crtača knjige snimanja za duhoviti stop-animacijom napravljeni dugometražni film »Fantastični gospodin Lisac« Wesa Andersona, koji je ove godine bio predložen za Oscara.
Na Animafest, s kojim paralelno počinje, sjajno se nadovezuje Biennale ilustracije u Galeriji Klovićevi dvori, koje će, unatoč tomu što brojem gostiju ni blizu neće doseći festival animacije, posjetiteljima pružiti prigodu vidjeti ponajbolje radove svjetski priznatih autora poput onih Iranca Hassana Amekana, Marije Blazejovsky iz Austrije ili Alenke Sottler iz Slovenije.
Na izložbi će sudjelovati i 49 hrvatskih autora, od Ivana Viteza, Ivice Antolčića i Vjekoslava Voju Radoičića do Manuele Vladić Maštruko, Ane Kadoić, Ivana Gregova, Tomislava Torjanca ili Tomislava Tomića.
Važnost biennala za Hrvatsku, zemlju koja kvalitetom pripada samom vrhu svjetske produkcije ilustracije i čiji autori nerijetko stvaraju radove za strane izdavače, nije nimalo teško uvidjeti, iako je nužno ne prepoznaju oni koji bi je trebali.
Jedan od kulturnih festivala koji se u posljednjem desetljeću etablirao kao zaista iznimno relevantan i zanimljiv književni događaj svakako je »Festival europske kratke priče«. Do sada je hrvatskoj publici predstavio više od stotinu domaćih i stranih pisaca i to dobitnike nekih od najuglednijih književnih nagrada poput Man Booker, Pulitzer, National Book, a njegovo deveto izdanje neće biti iznimka.
Zanimljivo je da je od svoga početka Festival otvoren prema čitavoj Hrvatskoj te se svake godine osim u Zagrebu održava još u nekom gradu, a ovaj put će se na dva dana preseliti u Rijeku.
Najveća ovogodišnja zvijezda je prošlogodišnja pulitzerovka Elizabeth Strout, koja će predstaviti hrvatska izdanja dviju svojih knjiga – »Olive Kitteridge« i »Amy i Isabelle«. Prije dvije godine organizatori Festivala uveli su koncept zemlje partnera te imamo priliku nakon škotske i irske upoznati suvremenu katalonsku kratkopričašku scenu (Lolita Bosch, Jordi Puntí, Llucia Ramis i Marius Serra).
Odličan program, dobra organizacija, zanimljiva čitanja i interesantni gosti samo su neki od stvari koje donosi »Festival europske kratke priče«, pa svi koji nađu vremena među brojnim drugim kazališnim i filmskim događanjima i za književnost, neće se pokajati.
Ono što se u takvim, kulturom bogatim razdobljima događa, jest da autori-gosti jedne manifestacije imaju prilike pohoditi i druga vrijedna događanja, što se bez iznimki događa, pa će primjerice oni s Animafesta »baciti oko« na Biennale ilustracije, pogledati neku predstavu s Eurokaza, dok će pisci kratkih europskih priča poći vidjeti što ima novo u svijetu animacije.

Eurokaz: Suradnja kao umjetnički čin
»Okovani Galileo« Branka Brezovca u srijedu, 2. lipnja u dvorani »Gorgona« otvara reviju Eurokazovih produkcija što potkrjepljuje činjenicu da je Eurokaz u posljednje dvije-tri godine postao aktivnim festivalom, festivalim koji postaje osobnim autorskim činom. Tako se Međunarodni festival novog kazališta programski ove godine proširio na cijeli lipanj dok je svoje stalno izvedbeno mjesto našao u suradnji s Muzejem suvremene umjetnosti čiji je krajnji cilj učvršćivanje Novog Zagreba kao točke na kulturnoj karti grada.
Europskom premijerom »Potomaka uškopljenog admirala« u izvedbi najstarijega japanskog marionetskog kazališta Youkiza i u režiji Frederica Fisbacha, otvara se 11. lipnja niz od šest vrhunskih svjetskih gostovanja, sva okupljena oko pojmova multimedijalnosti i suradnje. Benôit Lachambre i velika kanadska plesačka zvijezda Louise Lecavalier poigrat će se u »Jesam ti i ja« suradnjom različitih prostornih dimenzija: svoja tijela u užitku vlastitog nestajanja i nastajanja podarit će crtežu. U predstavi »Bespredmetno« Eurokazova nestora Auréliena Boryja suradnja čovjeka i robota eksplicitna je, čovjek se robotizira, a robot se humanizira, odnosno postaje umjetničkim subjektom. Dva ljudska bića Ricky i Ronny, u koprodukcijskoj postavi MaisonDahlBonnema & Needcompany, ne žele surađivati sa svijetom oko sebe; okrenuti sebi, oni sebe pjevajući stvaraju svoje suradničke dvojnike u »Baladi o Ricky i Ronnyju«.
Stari hrvatski znanci, slovenski kolektiv Via Negativa u MSU-u predstavit će antologiju svojih performansa i ponuditi ih MSU-suradnji za trajnost, čime se u neku ruku dokida smrtnost performansa i potencira taština umjetničke nedodirljivosti. Tehnološka fascinacija u »Šest stupnjeva« koju nudi talijanski Santasangre i koju gledatelj raspoznaje kao manipulaciju također ide u prilog suradnje kao umjetničkog čina.
Izuzev bogatoga glavnog programa, eurokazovci su pripremili i šaroliki popratni program koji uključuje razgovore s autorima i glumcima, te niz glazbenih događanja.

34. dani satire: Petnaest naslova za smijeh
Predstave 34. dana satire, koji se održavaju od petka, 4. do subote, 19. lipnja u Zagrebu, različitih su poetika i stilova, od onih kojima je svrha zabaviti, do onih koje na crnohumorni način govore o problemima svakodnevice. Publika će imati prigodu vidjeti 15 predstava iz Hrvatske i susjednih zemalja. Uz nacionalna kazališta iz Zagreba, Osijeka, Rijeke, Splita, Zadra i Šibenika, tu su Teatar 2000, Teatar Exit, Komedija i Kerempuh iz Zagreba, a iz inozemstva Beogradsko dramsko pozorište, Srpsko narodno pozorište Novi Sad, kazališna skupina Beba 021, Narodno pozorište Sarajevo i Slovensko mladinsko gledališče. Na programu su čak četiri predstave prema Moliereovim djelima (»Škola za žene«, dvije verzije »Građanina plemića« i »Škrtičina«), suvremeni tekstovi o aktualnom stanju (»Proklet bio izdajica svoje domovine«, »Falsifikator« i druge) te nekoliko reinterpretacija klasika (»Dobar vojak Švejk«, »Ćelava pjevačica«, »Stoše od Foše iliti Kate Kapuralica«). Osim u Kerempuhu predstave će se igrati u zagrebačkom HNK i u Zagrebačkom kazalištu mladih.

 (Božidar Trkulja, Ines Kotarac, Zrinka Zorčec, Helena Braut)