Za mirovine je u prvih pet mjeseci ove godine osigurano 435,5 milijuna kuna više nego lani u istom razdoblju, za porodiljne naknade 86,2 milijuna kuna više, a za naknade za nezaposlene 215,8 milijuna kuna više, kažu u Ministarstvu

Prihodi državnog proračuna u prvih pet mjeseci ove godine iznosili su 43,5 milijardi kuna, što je 1,2 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok su rashodi porasli za 2,2 posto i iznosili su 50,4 milijarde, pa je tako proračunski deficit iznosio 6,9 milijardi kuna, rečeno je u srijedu u Ministarstvu financija na redovitom susretu s novinarima.
Prihodi proračuna od 43,5 milijardi kuna su za 506,5 milijuna kuna manji nego li u pet mjeseci prošle godine. Od PDV-a je u pet mjeseci prikupljeno 14,3 milijarde kuna, što je 2,4 posto više nego li u istom razdoblju lani, dok je od trošarina prikupljeno 3,8 milijardi kuna, što je 1,2 milijarde, odnosno 44,2 posto više.
Porast prihoda od trošarina najviše se odnosi na Inu koja je, kažu u Ministarstvu, uplatila milijardu kuna više nego lani.
Od kriznog je poreza proračun u pet mjeseci prikupio 1,05 milijardi kuna. Pad se bilježi kod poreza na dohodak od kojeg je u pet mjeseci naplaćeno 47 milijuna kuna manje, te od poreza na dobit koji je iznosio 3,3 milijarde kuna, što je 1,3 milijarde kuna manje.
Od doprinosa je u pet mjeseci prikupljeno 15,7 milijardi kuna, što je 4,9 posto, ili 805 milijuna kuna manje nego u isto vrijeme lani. Rashodi proračuna u prvih su pet mjeseci izvršeni u iznosu 50,4 milijarde kuna, što je 1,1 milijardu kuna više nego u istom razdoblju lani.
Rashodi za zaposlene u pet su mjeseci iznosili 9,2 milijarde kuna, što je 237,5 milijuna kuna manje nego u isto vrijeme lani. Subvencije su s iznosom od 3,1 milijardu kuna za 75,6 milijuna kuna manje nego u pet lanjskih mjeseci, a pad, primjerice, bilježe subvencije za brodogradnju (145,3 milijuna kuna manje), HŽ (48,6 milijuna kuna manje), dok su subvencije poljoprivredi više za 54,6 milijuna kuna, kao i turizmu.
Pomoći dane u inozemstvu i unutar države iznosile su 2,4 milijarde kuna, što je 515,5 milijuna kuna više nego u pet mjeseci lani. No, niti mirovine niti plaće nisu kasnile u ovih pet mjeseci, Na jesen će, kažu, nakon turističke sezone, imati jasniju sliku o prihodima državnog proračuna. Za naknade građanima i kućanstvima iz proračuna je u pet mjeseci izdvojeno 26,6 milijardi kuna, ili 610,7 milijuna kuna više nego u istom razdoblju lani. Pritom su rashodi za mirovine viši za 435,5 milijuna kuna, porodiljne naknade više su za 86,2 milijuna kuna, a naknade za nezaposlene više su za 215,8 milijuna kuna.
Rast rashoda za mirovine ponajviše je utjecao na rast proračunskih rashoda u prvih pet mjeseci, kažu u Ministarstvu financija. Za mirovine je u pet mjeseci izdvojeno ukupno 14,6 milijardi kuna, od čega je iz doprinosa naplaćeno 7,8 milijardi, a dodatno je iz proračuna osigurano 6,8 milijardi kuna. To je strukturni problem koji opterećuje državne financije, kažu u Ministarstvu. Uskoro bi trebala biti osnovana i radna skupina koja će se baviti pitanjima vezanim uz mirovinski sustav, primjerice i pitanjima prijeveremenog umirovljenja. Samo lani je bilo 40.000 novih umirovljenika, što je trošak od pola milijarde kuna.
Za zdravstvo je u pet mjeseci ukupno izdvojeno 8,3 milijarde kuna, od čega je 7,2 milijarde prikupljeno iz doprinosa, a dodatnih 1,1 milijarda kuna iz proračuna.
U Ministarstvu financija procjenjuju da će se izdaci iz proračuna za mirovine i zdravstvo u ovoj godini kretati na razini do 17 do 18 milijardi kuna.
U resoru financija, koje je primilo priznanje svih relevantnih međunarodnih financijskih institucija za urednost javnih financija, kažu da pod kontrolom, i bez rebalansa proračuna, mogu držati financijsku situaciju u zemlji. Kad ocijenimo da bude trebalo napravit ćemo procjene i dati premijerki Jadranki Kosor prijedlog, zaključuju u Ministarstvu financija.

Državne tvrtke nisu generatori nelikvidnosti
U Ministarstvu financije kažu da generatori nelikvidnosti u Hrvatskoj nisu tvrtke u većinskom vlasništvu države, iako se situacija oko nelikvidnosti kreće u pozitivnom smjeru.
Naime, još 2003. godine, dug HAC-a je bio veći od dvije milijarde kuna, a sada je nula.
Uz to, u Ministarstvu očekuju da dug HEP do kraja lipnja također bude sveden na nulu, a plaćanje u roku od 60 dana.
S druge strane, gospodarstvo duguje HEP-u, kažu, 1,4 milijarde kuna, a građani oko 500 milijuna kuna. Ina je, kažu, praktično podmirila svoj dug, a povremenna dugovanja rješava na dnevnoj bazi.
U Ministarstvu napominju da su se mnogi u privatnom sektoru skrivali iza toga da je država nelikvidna. Na gospodarstvo otpada 24 milijarde kuna nepodmirenih obveza. Radi se, kažu, o 29.000 blokiranih tvrtki, od kojih njih 19.250 ili 66,6 posto nemaju niti jednoga zaposlenog. Nadalje, 8000 tvrtki u blokadi ili 32,2 posto ima jednog do pet zaposlenih. Dakle, sve druge tvrtke u blokadi, sa 10.000 zaposlenih imaju dug od četiri milijarde kuna.
Prvi smo rekli, još prošle godine u Šibeniku na susretu poduzetnika, koliko državne tvrtke duguju gospodarstvu, ističu u Ministarstvu. Kako bi se stalo na kraj nelikvidnosti, kažu, u pripremi je izmjena niza zakonskih rješenja, kao što je registracija na trgovačkom sudu. Nadalje, Zakon o stečaju, će se pojednostaviti, ali se nastoji i pojeftiniti stečajni postupak, koji je sad preskup, drže u Ministarstvu. U Ministarstvu napominju da 1. lipanj, nije bio službeni rok za podmirenje obveza. Uz to, kažu, kriteriji za izdavanje obveznica za Inu, nisu dogovoreni već su predmet pregovora. Za takvo nešto, potrebna su i dva hrvatska glasa u vodstvu Ine, tek kad budemo zadovoljni uvjetima njihova izdavanja, poručuju iz Ministarstva financija.

Marinko Petković