Zahvaljujući jakim i čestim kišama, 19. travnja ove godine je zabilježena i najveća količina vode u akumulacijama njihovih hidroelektrana dovoljna za proizvodnju 1602 gigavatsati, što je 87 posto moguće količine

Dok su jake kiše u Slavoniji stvorile puno problema s poplavama, donijele su i nešto dobro – smanjenje najavljenog poskupljenja struje. To treba zahvaliti dobrim poslovnim rezultatima Hrvatske elektroprivrede u prva četiri mjeseca ove godine za što su glavni razlog česte i jake kiše koje omogućavaju iznadprosječan rad njihovih hidroelektrana koje u odnosu na ostale elektrane proizvode najjeftiniju struju.

Ove su godine zbog vrlo povoljnih hidroloških okolnosti njihove hidroelektrane, na koje otpada otprilike polovica HEP-ovih proizvodnih kapaciteta, radile puno više nego inače. Prema njihovim podacima, proizvodnja hidroelektrana je u prvih pet mjeseci bila čak 69 posto veća od plana, odnosno 12,2 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine, tako da je u samo pet mjeseci ostvareno čak 77,4 posto godišnjeg plana.
U tom razdoblju udio proizvodnje hidroelektrana u ukupnoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj bio je visokih 55,8 posto. Koliko su im vremenske prilike išle na ruku, ukazuju i podaci da je ostvarena energetska vrijednost dotoka od siječnja do svibnja bila 4577 gigavatsati, što je 54,7 posto više od plana, odnosno 21,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pa je u samo pet mjeseci ostvareno čak 83,8 posto godišnjeg plana, ističu u HEP-u.
Zahvaljujući jakim i čestim kišama, 19. travnja ove godine je zabilježena i najveća količina vode u akumulacijama njihovih hidroelektrana dovoljna za proizvodnju 1602 gigavatsati, što je 87 posto moguće količine. Iako je količina vode u akumulacijskim bazenima do 1. lipnja malo smanjena na 1446 gigavatsati, to još uvijek jamči visoku proizvodnju njihovih hidroelektrana u 2010. Ako se do kraja godine ostvare prosječni dotoci, očekivana proizvodnja hidroelektrana ove će godine iznositi oko 7500 gigavatsati. Zahvaljujući tako dobrom radu hidroelektrana proizvodnja termoelektrana je od siječnja do svibnja bila manja približno za 25 posto u odnosu na planiranu, pa je zahvaljujući tome potrošnja skupog loživog ulja smanjena za 140.000 tona i ostvarene su velike uštede. Zbog istoga je za oko 33 posto smanjen i uvoz struje, dok je izvoz veći 4,8 puta od planiranoga, navode u HEP-u.
To su glavni razlozi zašto je HEP u prvih četiri mjeseca zabilježio razliku između prihoda i rashoda od čak 904 milijuna kuna i istodobno smanjio svoja dugovanja na oko 200 milijuna kuna.

Željko Bukša/Vjesnik