Splitska trajektna luka treća po prometu na Mediteranu
Objavljeno 04.07.2010 - Vijesti

»Vlada nije otok i ne može sama, ali ako je svatko spreman podnijeti svoj dio tereta, onda ćemo uspjeti«, istaknula je premijerka
Splitska Trajektna luka, koja je s prošlogodišnjih četiri milijuna prevezenih putnika i 700.000 vozila prva u Hrvatskoj i treća na Mediteranu, dobila je u subotu novu operativnu obalu uz koju će se moći privezati kruzeri i brodovi u međunarodnoj plovidbi. Prošireni i dograđeni gat Sv. Duje, koji je svečano otvorila premijerka Jadranka Kosor, vrijedan je 28 milijuna kuna, od čega je 13 milijuna izdvojila Vlada, pet milijuna investirala je Lučka uprava, a preostali iznos od 10 milijuna pokriven je državnim jamstvima. Tako je naša najveća putnička luka dočekala prvi srpanjski vikend sa 150 metara dugom operativnom obalom, ukupne površine 2500 metara četvornih, što će omogućiti još bržu izmjenu protoka putnika i vozila.
Pohvalivši napore Lučke uprave, koja već trinaest godina pametno gospodari splitskom lukom, kao jednim od najznačajnijih hrvatskih resursa, premijerka Kosor je kazala da Vlada i u teškim recesijskim vremenima ulaže u infrastrukturu, čime želi ojačati pomorstvo, koje je važna karika u sustavu gospodarstva. Premijerka je ponovila da je gospodarski razvoj imperativ koji se tiče svih, počevši od najmanjih jedinica lokalne samouprave uprave i samouprave, pa do središnje vlasti, poručivši da svi moramo biti na istom putu ako želimo da Hrvatska uđe u Europsku uniju kao gospodarski stabilna zemlja.
»Vlada nije otok i ne može sama, ali ako je svatko spreman podnijeti svoj dio tereta, onda ćemo uspjeti«, istaknula je premijerka, naglasivši da je gospodarski oporavak središnja zadaća njezine vlade. Bez ulaganja nema ni razvoja, pa Hrvatska sa svoje strane treba učiniti sve što može kako bi spremno dočekala ulazak u Uniju što, među ostalim, podrazumijeva i mogućnost za provedbu velikih investicija u povezivanje luka, kao i dodana ulaganja u željezničku infrastrukturu. Kao i svaka kriza, tako i ova globalna recesija, koja se prelila na Hrvatsku, ima svoj kraj, a do tada svatko mora odraditi svoj dio posla, bez zadrške i najbolje što može, kako bi osnaženi ušli u Uniju. U ovom trenutku sve su oči uprte u turizam, jedan od stupova nacionalne ekonomije, u sustavu kojeg je stotinu sitnih kotačića, među kojima i splitska Trajektna luka. Ako svi kotačići budu dobro organizirani i posloženi, rezultat neće izostati«, rekla je Jadranka Kosor, poručivši da se teškoće rješavaju mukotrpnim radom i zalaganjem, a ne kolebanjem pred preprekama.
Jedan od primjera uzornog poslovanja i upravljanja vrijednim resursom upravo je splitska Lučka uprava, čiji je ravnatelj Joško Berket Bakota podsjetio na vrijeme kad su gnjevni turisti, čekajući u kilometarskim kolonama red za ukrcaj na trajekt, blokirali gradske prometnice. Gore od toga bilo je samo to što su s ljetovanja u Hrvatskoj ponijeli neugodno sjećanje, a ono je za svaki turizam isto što i omča oko vrata. Toga više nema, u što su se uvjerili i premijerka i resorni ministar Božidar Kalmeta, koji je naglasio važnost podizanja i jačanja lučke infrastrukture koja, u kombinaciji s kvalitetnom cestovnom mrežom, poboljšava protočnost, omogućujući turistima brži dolazak do željene destinacije. Ako se prvi dio ove godine usporedi s istim prošlogodišnjim razdobljem, u Hrvatskoj je međunarodni promet putnika povećan 46 posto, a vozila 42 posto, što su ohrabrujući podaci i potvrda isplativosti ulaganja, koja se, kazao je Kalmeta, nastavljaju.
Prihodi od turizma bit će važan segment u stabilizaciji proračuna
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor rekla je, odgovarajući na novinarski upit o očekivanjima za ovogodišnju turističku sezonu, da će ona biti dobra, jer su i pripreme, kao i sve aktivnosti koje su joj prethodile, odrađene na vrijeme i u skladu s postavljenim zadaćama svih koji čine hrvatski turistički lanac. Vlada je dodatnim mjerama, poput ukidanja viznog režima, osnažila turistički sektor, otvorila je Hrvatsku prema potencijalno isplativim tržištima, a dodatnim je ulaganjima pojačala i promidžbu radi privlačenja što većeg boja turista na našu obalu. »Iako se završni račun daje na kraju, vjerujem da će prihodi od turizma biti važan segment u stabilizaciji proračuna«, kazala je premijerka Kosor. Rebalans će sigurno uslijediti i javnost će o tome biti na vrijeme obaviještena, poručila je premijerka, naglasivši da se plaće redovito isplaćuju, baš kao i mirovine, dohoci za djecu, rodiljne naknade, socijalna davanja i naknade za nezaposlene. »Moramo odlučiti! Više ne možemo imati jednaka ili sve veća davanja iz proračuna i očekivati izlaz iz krize bez dodatnih ulaganja u potporu gospodarstvu«, rekla je Kosor. Izmjene Zakona o radu bile su na tom tragu, jer se u dubokoj krizi ne može imati sve kao prije, istaknula je premijerka, kazavši da kriza nije samo u Hrvatskoj, te da većina zemalja Unije donosi vrlo teške odluke u temeljima kojih je odricanje i rezanje.
Ulaganja u luke Ploče, Zadar, Rijeka, Dubrovnik…
Osim u splitske luku, koja ove godine očekuje rekordan promet, ulaže se i u Luku Ploče koja je dobila 35 milijuna eura vrijedan kontejnerski terminal, a dobit će još jedan, onaj za rasute terete, čija je vrijednost 90 milijuna eura. Ministar Kalmeta kaže da Vlada nije zaboravila ni potrebu Dubrovnika za proširenje operativne obale prema mostu »Dr. Franje Tuđmana«, 12 milijuna eura investirano je u jačanje kapaciteta šibenske luke, a isplativost ulaganja potvrđena je i na primjerima zadarska te riječke luke. »Kroz hrvatske luke na godinu se preveze 17 milijuna tona roba, i to moramo povećati, odnosno tok roba koji iz Sueza ide u sjevernomorske luke privući u naše luke. Prema studiji Svjetske banke, tokovi roba na ovim prostorima do 2020. godine povećat će se za 50 posto i mi to moramo spremni dočekati«, ustvrdio je Kalmeta.
Splitska luka: Lani četiri, a do kraja desetljeća sedam milijuna putnika
Što se tiče Splita, njegova će luka u skoroj budućnosti morati zaokružiti plan razvoja gradnjom ljetnih vezova, jer je prema procjenama stručnjaka dosegnula gornju granicu do koje može ići, a da sama sebe ne uguši. Primjera radi, prije trinaest godina splitska je luka imala promet od oko 1,5 putnika, prošlu godinu je zaključila s više od četiri milijuna, a do kraja ovog desetljeća mogla bi se suočiti, procjenjuju stručnjaci, s probijanjem magične brojke od sedam milijuna. Upravo je taj podatak najbolja potvrda važnosti investicijskih ciklusa u jačanju lučke infrastrukture, jer se bez nje, iako je tek kotačić u mozaiku gospodarskog razvoja, ne može očekivati ni kvalitetan razvoj pomorstva ni turizma.
Dobrila Stella
Vrati se natrag


