Sve više građana po farmaceutske proizvode ide u inozemstvo. Iako njihov uvoz nije dopušten bez posebnog odobrenja, neki na lijekovima iz inozemstva uštede i po nekoliko tisuća kuna

Betaserc, lijek protiv vrtoglavice, u Hrvatskoj košta oko 110 kuna za kutijicu s 20 tableta po 24 miligrama, odnosno 165 kuna za 60 tableta po 16 miligrama. Budući da nije na popisu lijekova koji se mogu dobiti na recept HZZO-a, gospođa iz Rijeke je taj lijek, po savjetu magistre u njezinoj apoteci, kupila u Ilirskoj Bistrici u Sloveniji – 50 tableta po 24 miligrama za malo više od devet eura. Kad je odbila trošak za benzin i kavu, izračunala je da je uštedjela oko 350 kuna. Za preporučenu dvomjesečnu terapiju, s po dvije tablete na dan, oko 1000 kuna. Nije za bacanje.
Magistra Lidija Valenčič iz spomenute ljekarne govori da kupci iz Hrvatske dolaze i po druge lijekove, osobito po Detralex za vene, koji je upola jeftiniji u odnosu na hrvatsku cijenu. Ostali lijekovi su po približno sličnoj cijeni, ali kupci računaju i na povrat PDV-a, pa im se na kraju ipak isplati »potegnuti« u Sloveniju.
Hrvati i u drugim susjednim zemljama kupuju lijekove, iako ih nije dopušteno uvoziti bez odobrenja, čak ni za osobne potrebe. Prema riječima magistre Nade Mađar iz ljekarne u Ljubuškom (BiH), kod njih kupuju ljudi koji dolaze iz Hrvatske ne toliko zbog cijene koliko zbog liberalnije politike lijekova, pa se bez recepta mogu kupiti antidepresivi, kao Xanax, Praxiten i Rivotril, koji su s ove strane granice receptni lijekovi. U državnoj ljekarni, kao što je njena, može se, međutim, kupiti samo po jedna kutijica, a u privatnim ljekarnama bez pitanja prodaju i pet do šest kutijica. »Puno jeftiniji nego u Hrvatskoj su parafarmaceutici, biljni preparati, vitamini i drugi dodaci prehrani, pa tko troši te stvari isplati mu se dok je na moru “skoknuti” u ljekarnički šoping«, dodaje Nada Mađar.
Magistra Aleksandra Babić iz ljekarne u Subotici nije primijetila da građani Hrvatske u povećanom broju dolaze kupovati lijekove kod njih, ali radi informacije – kod njih je Detralex oko 900 dinara, odnosno oko 62 kune. Betaserc tamo nije ni registriran. No mnogi stanovnici hrvatskog istoka po lijekove odlaze (i) u Mađarsku gdje su jeftiniji čak i kada im se pridoda cijena goriva za put.
»Suprug i ja godinama kupujemo lijekove u Mađarskoj. Nije problem sjesti u automobil i odvesti se 59 kilometara do Mohača, kupimo si lijekove, nešto špeceraja i mirni smo dva mjeseca«, kazala je Marija N. iz Osijeka.
Prema njezinim riječima, cijene nekih lijekova u Mađarskoj niže su za oko 50 posto, nerijetko i više. Najbolji primjer je, kaže, Betaserc, koji se koristi za terapiju menierove bolesti i vestibularne vrtoglavice: kutijica s 20 tableta u osječkim ljekarnama košta 109 kuna, u Mađarskoj je 50 tableta 75 kuna. »Kupnjom samo jedne kutijice platimo troškove puta i još nam ostane«, kaže naša sugovornica.
Računicu potvrđuju i u osječkim ljekarnama, a i nekoliko liječnika. Trental, lijek za poremećaje periferne cirkulacije, tamo je gotovo upola jeftiniji.
Magistra Kristina Krivić iz centralne nabave lijekova Gradske ljekarne Zagreb kaže da u Hrvatskoj još ima lijekova, osobito na listi, koji su jeftiniji nego u Europi, neke generičke paralele i dvostruko, ali poskupljuju lijekovi i pripravci koji nisu na recept. Na taj način strani proizvođači kompenziraju snižavanje cijena lijekova po HZZO-ovim pravilima. Tako danas više nema pastila za grlo za manje od tridesetak kuna, a vjerojatno će i aspirin, najjeftiniji upravo kod nas, koštati u skladu s europskim standardima. Magistra Krivić upozorava na umjetno stvaranje nestašice nekih lijekova. Neko vrijeme nije bilo Rivotrila 0,5, (antiepileptik i anksiolitik), moguće zbog neplaćanja dobavljaču koji traži plaćanje »odmah«, jer mu se inače posao ne isplati.
Betaserc u Hrvatskoj, za razliku od Slovenije, nije na listi zdravstvenog osiguranja, pa nema razloga da mu ruše cijenu, doznajemo u predstavništvu belgijsko-njemačkog Solwaya, odnedavno u vlasništvu američkog Abbotta. No njihova proizvođačka cijena, ističu, daleko je niža od maloprodajne, koju dobrim dijelom podiže ljekarnička marža. Kolika je proizvođačka cijena – poslovna je tajna.

Participacija za čepiće – 10 kuna
»Točno je da su Voltaren-čepići poskupjeli, ali od tri vrste pakiranja na samo jedan od njih plaća se participacija od desetak kuna«, rekao je »Vjesniku« Luka Vončina, rukovoditelj službe za lijekove i medicinske proizvode HZZO-a. Podsjećamo, ti su Plivini čepići (protiv boli kod starijih pacijenata osjetljiva želuca koji ne podnose tablete) poskupjeli sedam puta. Prema Vončininu objašnjenju, troškova proizvodnje premašili su cijenu odobrenu u HZZO-u. No za pacijente je dovoljno da od svog liječnika zatraže recept.

Nestašica ne bi trebalo biti
»Lijekovi na recept HZZO-a ljekarnama se sada plaćaju u ugovorenom roku od 185 dana ili koji dan kasnije i nadamo se da će tako ostati«, rekao je Mate Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore. Znači da ljekarne na vrijeme plaćaju svoje dobavljače, veledrogerije, pa nestašica ne bi trebalo biti. Ako ih ima, na primjer Rivotrila, trebalo bi ispitati drže li se veledrogerije rokova plaćanja proizvođačima. Poznato je da za lijekove veledrogerijama duguju bolnice, neke dulje i od godine dana, pa to može biti i razlog za defekturu. Ako je riječ o nezamjenjivom lijeku, kao što je spomenuti, trebalo bi ga interventno uvesti. U vezi s Rivotrilom, Agencija za lijekove odgovara da će uskoro biti ili već je dostupan pacijentima.

Biserka Lovrić