Strani trgovci plaćaju i 30 posto više nego domaći prekupci. Preko riječke veletržnice ribe ulov prodaje pedesetak ribara, ponajviše iz Dalmacije te s Kvarnera, među kojima podosta lošinjskih ribara

Da riječka veletržnica (burza) ribe posluje iz mjeseca u mjesec sve bolje, svjedoči i statistika za siječanj ove godine kad je prodano 17.200 kilograma ribe vrijedne 604.000 kuna, što je za čak 12.000 kilograma više nego u siječnju 2009. godine. Veći dio ribe izvezen je u Italiju i Sloveniju, te Španjolsku, a otkupilo ga je nekoliko stalnih trgovaca po cijenama do 30 posto većim nego što plaćaju domaći prekupci.
Direktorica Veletržnice ribe »Rijeka« Dolores Margan-Kastrapeli kaže da je ovih dana na veletržnici ribu opet počeo kupovati talijanski veletrgovac iz Ortonea pokraj Pescare, koji želi dnevno preuzimati 200 kašeta svježih inćuna i srdela. Jedini je njegov uvjet da riba bude transportirana u zatvorenim kašetama ispunjenim slatkom vodom, jer tako dulje zadrži svježinu. Očekuje se da će uskoro na riječkoj burzi ribu početi kupovati i jedna beogradska tvrtka, što bi također pridonijelo povećanju prometa.
Svi kupci moraju dati bankovno jamstvo, a neki polažu i depozit, čemu se u stvari i teži, jer cilj je Veletržnice da za prodanu ribu ribar dobije što prije novac, a to je danas vrijeme od tri do 15 dana.
Zanimljivo je da bi većina robnih lanaca u Hrvatskoj rado kupovala ribu na riječkoj burzi, što bi također osjetno povećalo promet, ali je problem u tome što trgovački lanci u Hrvatskoj ne plaćaju unutar 90 dana. Takav način poslovanja nije prihvatljiv Veletržnici, a s druge pak strane robni lanci, kao i mnogi veletrgovci, posluju tako da što dulje vrte tuđi novac.
U ovom trenutku preko riječke veletržnice ribe ulov prodaje pedesetak naših ribara, ponajviše iz Dalmacije, te jedan broj s Kvarnera među kojima podosta lošinjskih ribara. Naime, u ovoj gospodarskoj krizi, posebice izvan turističke sezone, našim ribarima je teško prodati kvalitetnu ribu posebice na otocima, pa im je prodaja preko burze vrlo isplativa. Treba naglasiti da Veletržnica ne vraća ulov ribara, već ga otkupljuje u cijelosti, bez obzira na trenutačnu potražnju.
Riječka veletržnica otvorena je potkraj 2007. godine. U početku je nekoliko puta ribarima vraćen ulov, ponekad i opravdano jer riba nije bila kvalitetno sortirana. Međutim, sada se poslu u velikoj mjeri naučila jedna i druga strana, a povjerenje između ribara i Veletržnice sve je veće.
Veletrgovci iz Italije i Slovenije posebno dobro plaćaju škampe (prosjek 183 kune po kilogramu), list (200 kuna), škarpinu (170 kuna), trilju od kamena (60 kuna), lignje (70 kuna). Preko riječke burze je u siječnju prodano najviše trilja (5400 kilograma u vrijednosti 64.000 kuna), oslića (1930 kilograma u vrijednosti 56.000 kuna), hobotnica (577 kilograma u vrijednosti 25.000 kuna), zatim morskih pasa (450 kilograma), kozica (760 kilograma).

U Italiji posluje šezdesetak burza ribe
U Italiji radi oko 60 burza ribe, a među većima je ona u Choggiji, udaljenoj 50 kilometara od Venecije, koja dnevno proda oko 60 tona ribe i ostalih morskih plodova u vrijednosti većoj od 200.000 eura, od čega je više od 20 posto iz uvoza. Aukcija počinje ujutro u četiri sata, a gotova je u nepunih sat vremena, kako bi riba već do osam sati bila na ribarnicama u velikim gradovima, poput Rima i Milana, jer poslije toga kamioni dostave ne smiju u gradove. Na talijanskim burzama ribe isključivo mogu kupovati registrirani veletrgovci ribom, a ne nikakve kućanice, kao što je rečeno u putopisnoj reportaži nedavno prikazanoj na jednoj hrvatskoj televizijskoj postaji.

U Europi 23, u Hrvatskoj sedam kilograma ribe godišnje
Hrvati su posljednje vrijeme smanjili potrošnju ribe s osam na sedam kilograma godišnje po stanovniku, a istodobno povećali potrošnju svinjetine za jedan kilogram. Usporedbe radi, susjedi Talijani godišnje pojedu 24 kilograma ribe, Španjolci 40, a stanovnici Europske unije i sada u prosjeku 23 kilograma, dok na svijetu najviše ribe jedu Islanđani – 90 kilograma.

Damir Herceg