NORIJADA : Svaki peti maturant pao kemiju i biologiju
Objavljeno 18.05.2010 - Vijesti

Kemija je ispala bolna točka: 60 posto učenika iz nje je dobilo jedinice i dvojke, 26 posto trojku, 10 posto četvorku, a samo tri posto peticu, dok je sličan rezultat iz fizike, koja zajedno s poviješću na popravni šalje oko 1500 mat
Oko 1500 jedinica iz biologije, više od 1200 iz fizike, 716 iz kemije, 602 iz psihologije i 308 iz povijesti maturanti su dosad zaradili iz ispita prve državne mature. Nacionalni ispitni centar objavio je rezultate 13 izbornih srednjoškolskih predmeta, a oni pokazuju da 4570 maturanata ili oko osam posto nije zadovoljilo na »ispitu zrelosti«.
Prirodoslovlje je ispalo najslabija točka srednjoškolskog sustava: svaki peti maturant “pada” iz biologije i kemije, a 13 posto njih iz fizike. Oko 13 posto učenika nije uspjelo položiti psihologiju, 12 posto povijest. Nedovoljno znanja srednjoškolci imaju i iz informatike – od njih oko 3000, koliko ih je izabralo taj predmet kao izborni, 150 ga nije položilo.
Najbolju prolaznost ostvarili su maturanti koji su izabrali polaganje likovne umjetnosti: 45 posto ih je dobilo ocjenu vrlo dobar, 32 posto dobar, no neki su pali čak i taj predmet: od 2200 ispita – 12 ih je negativno ocjenjeno. Maturanti su padali i iz vjeronauka. Iz tog predmeta, koji većini podiže prosjek ocjena, čak je 70 posto maturanata dobilo dvojke i trojke, a peticu tek njih 6,5 posto. Vjeronauk je palo 2,6 posto pristupnika ispitima.
Jedini ispit na kojem nema ponavljača je glazbena umjetnost, na kojoj je ujedno i najviše petica – blizu 40 posto.
Kemija, koju je izabralo 3446 maturanata, ispala je ozbiljna bolna točka: 60 posto učenika iz nje je dobilo jedinice i dvojke, 26 posto trojku, 10 posto četvorku, a samo tri posto peticu. Sličan rezultat je i iz fizike, koja zajedno s poviješću na popravni šalje oko 1500 maturanata. Povijest, pokazali su rezultati iz mature, za dvojku zna 35 posto maturanata, 28 za trojku, 18 za četvorku, a niti sedam posto za peticu. Ni geografija neće maturantima pomoći pri rangiranju na upisnim ljestvicama fakulteta: 80 posto maturanata pokazalo je znanje za dvojku i trojku, tek 1,8 posto za peticu, dok ih je 65 palo i taj predmet.
Nejasno je i zašto biologija stvara probleme. Iz nje je čak 1490 jedinica, a 30 posto učenika zna za dovoljan, 24 posto za dobar, 18 za vrlo dobar i devet posto za odličan. Bolje rezultate, za solidnu prosječnu trojku, maturanti su pokazali iz sociologije i etike, gdje je vrlo malo jedinica.
»Trebalo bi vidjeti strukturu učenika koji su pisali prirodoslovne predmete. Strojarske i elektrostrojarske, ugostiteljske i turističke, kao ni ekonomske nemaju biologiju i kemiju, a i pitanje je i koliko su medicinske škole jake u poučavanju tih predmeta«, kaže ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga iz Zagreba Zlatko Stić.
Takvi rezultati odskaču od općeg uspjeha učenika na kraju srednje škole. Na sreću, uz rezultate mature, fakulteti će uzimati u obzir i opći uspjeh, a u kojemu omjeru – ovisi o fakultetima. Pred maturantima je još polaganje najbitnijih, obveznih predmeta iz državne mature – hrvatskog jezika, stranog jezika i matematike.
Goran Sirovatka: Nismo htjeli snižavati ispitne kriterije
Rezultati nisu kakve smo očekivali, no pokazuju i to da su učenici koji su se pripremali za maturu mogli uspješno svladati predmete, komentira ravnatelj Nacionalnog ispitnog centra Goran Sirovatka. Fiziku, kemiju i biologiju, predmete koji se traže na tehničkim i medicinskim fakultetima, polagali su i oni srednjoškolci koji ih nisu slušali u školi nego su učili samostalno. To, kaže Sirovatka, ne može biti jednako znanje. Ispiti iz mature prilagođeni su programu općih gimnazija i postoji niz izbornih predmeta koje ne slušaju svi maturanti, no odgovaraju uvjetu znanja za nastavak školovanja na visokim učilištima. »Zbog toga nismo željeli snižavati ispitne kriterije, nego smo ih postavili tako kako su očekivali fakulteti ne bi li dobili adekvatno odabrane kandidate za upis«, objašnjava Sirovatka. Komentirajući rezultate iz vjeronauka ili informatike, navodi kako izlazak na te ispite maturanti očito nisu shvatili ozbiljno. »To su ispiti koji su nekima poslužili tek toliko da taj dan ne budu na nastavi«, smatra ravnatelj. Općeniti uspjeh učenika na maturi ne smatra lošim zbog činjenice da su mnogi izlazili na više izbornih predmeta pa će se na kraju opredijeliti za onaj gdje imaju najbolje ocjene. »Maturante sada očekuje najozbiljniji dio ispita. Više od dvije trećine učenika izabralo je matematiku na osnovnoj razini i vjerujem da će je uspješno riješiti«, zaključuje Sirovatka.
Norijada: Nekoliko tisuća maturanata slavi na Bundeku
U utorak u podne na glavnom zagrebačkom trgu očekuje se nekoliko tisuća maturanata na norijadi, završnom danu školovanja. Maturante će na Trgu bana Jelačića dočekati glazbeni program, a povorka će, uz pratnju glazbe, policije i zdravstvene ekipe, krenuti prema jezeru Bundek. Kako poručuju iz Gradskog ureda za obrazovanje, povorka će se nešto poslije podneva kretati trasom: Praška – Trg N. Š. Zrinskog – Strossmayerov trg – Tomislavov trg – Mihanovićeva – Miramarska – Ulica grada Vukovara – Hrvatske bratske zajednice (most Slobode) – Damira Tomljanovića-Gavrana – Bundek. Na Bundeku maturante očekuje bogati glazbeno-scenski program koji će trajati do 22 sata. Cijelo vrijeme programa na jezeru će dežurati zdravstvena ekipa, vatrogasci, spasioci i redarska služba. Učenici na Bundek neće smjeti unijeti alkoholna pića te ih neće moći kupiti.
Mirela Lilek
Vrati se natrag


