Kina i Indija ključne su za uspjeh sankcija, a Hrvatska bi opet mogla platiti skuplje gorivo

Nove američke sankcije Rusiji, koje ciljaju na energetske divove poput Rosnefta i Lukoila, ponovno su podigle prašinu na svjetskom tržištu nafte. No, pitanje koje se postavlja nije više samo – hoće li Rusija izdržati? – već koliko će to sve zajedno koštati ostatak svijeta, uključujući Hrvatsku.

Na prvi pogled, logika sankcija zvuči jednostavno: pritisnuti Rusiju da izgubi prihode od izvoza nafte i tako oslabiti njezinu financijsku moć. Ali globalno tržište energije nikada nije jednostavno – posebno kad u igru uđu dvije sile: Kina i Indija.

Kina i Indija okreću slavinu

Prema analizi HRT-a, Kina je obustavila kupnju ruske nafte koja se prevozi morskim putem, dok je Indija najavila smanjenje uvoza. Naizgled sitne odluke, ali za Rusiju – ozbiljan udarac.
Zašto? Zato što upravo te dvije zemlje čine glavninu ruskog izvoza nakon što su se europska tržišta zatvorila. Ako i one odluče okrenuti leđa Moskvi, Kremlj gubi najveće kupce.

Manje kupaca znači – niža cijena nafte. A kad zemlja poput Rusije, koja živi od izvoza energenata, mora prodavati po sniženju, to izravno udara po državnom proračunu i političkom utjecaju.

Ali postoji i drugi problem: logistika. Ruska nafta se do Kine i Indije uglavnom transportira morem, što zahtijeva kompleksnu mrežu tankera, osiguranja i plaćanja. Ako te transakcije postanu rizične zbog američkih sankcija, čak i zemlje koje žele nastaviti kupovati moraju to raditi uz dodatne troškove i rizike.

Sankcije kao dvostruki mač

Ipak, priča ima i drugu stranu. Dok SAD pojačava pritisak na Rusiju, globalno tržište energenata ponovno reagira — skokom cijena.
Svaka vijest o smanjenju opskrbe, stvarnoj ili samo najavljenoj, dovodi do rasta cijene barela. A taj rast ne plaćaju ni Putin ni Trump, nego — građani i poduzetnici od Zagreba do Rijeke.

Drugim riječima, ako ruska nafta postane skuplja ili manje dostupna, Hrvatska će jeftinije točiti samo u snovima. Gorivo, plin, transport – sve poskupljuje. A kako je Hrvatska uvoznik, ne proizvođač energije, udar se osjeti brzo i direktno.

Što Hrvatska može naučiti iz ove globalne igre moći

Hrvatska, naravno, ne može utjecati na odnose između Washingtona, Moskve, Pekinga i New Delhija.
Ali može – i mora – učiti iz tuđih geopolitičkih pogrešaka. Ovakve situacije jasno pokazuju da se energetska sigurnost ne gradi preko noći, niti ovisi samo o “dobrim odnosima”.
Potrebna je diverzifikacija izvora energije, ulaganje u obnovljive izvore i jačanje energetske samodostatnosti.

Jer kad velike sile odluče “kazniti” jedna drugu, male zemlje poput Hrvatske redovito dobiju – račun.

Zaključak: geopolitika ima cijenu – i to na benzinskoj pumpi

Sankcije Rusiji možda imaju svoje geopolitičko opravdanje, ali ekonomski učinak često se prelije na one koji s ratovima i sankcijama nemaju nikakve veze.
Rusija će izgubiti dio prihoda i tržišta, ali i dalje ima alternative. No Hrvatska nema alternativu ako globalne cijene energije ponovno skoče.

Zato bi pravo pitanje za hrvatske političare trebalo biti: kako zaštititi građane od posljedica tuđih sankcija, a ne samo – na čijoj smo strani.

Jer svaka “tuđa” odluka u Washingtonu ili Moskvi, na kraju se kod nas najbrže vidi na – cjeniku goriva.