Algoritmi i umjetna inteligencija sve češće preuzimaju ulogu „nevidljivih menadžera“ – od zapošljavanja i raspoređivanja zadataka, preko nadzora rada i procjene učinka, pa sve do nagrađivanja i otkaza. Procjene pokazuju da je oko 60 posto radnih mjesta u razvijenim gospodarstvima izloženo utjecaju umjetne inteligencije, dok se u Hrvatskoj već 12 posto tvrtki aktivno koristi AI alatima u poslovanju.

Od prvog dana zaposlenja pa sve do kraja radnog odnosa, algoritmi, umjetna inteligencija i roboti postaju sve važniji faktor u radnom okruženju. Ta tema privukla je veliku pozornost i na nedavnoj konferenciji o budućnosti tržišta rada, gdje je poseban interes izazvao – humanoidni robot.

„Ne mogu osjećati, ne mogu se umoriti, ne trebam pauzu i ne tražim plaću. Vi danas ne raspravljate o meni, već o 22 tisuće hrvatskih radnika koji već rade pod nadzorom mojih ‘rođaka’ – algoritama koji odlučuju hoće li netko dobiti pauzu ili zadržati posao. Moj je prijedlog jednostavan: nemojte stvarati pravila da zaštitite mene, nego pravila koja štite vas“, poručila je Tonka, humanoidni robot koji je sudjelovao u raspravi.

Tonka ističe da umjetna inteligencija treba biti podrška ljudima, ali upozorava i na vlastita ograničenja – nedostatak empatije, kreativnosti i sposobnosti donošenja etičkih odluka.

Da algoritmi nisu bez mana, potvrđuju i iskustva drugih zemalja.
„U praksi se pokazalo da algoritmi mogu biti pristrani – primjerice prema spolu ili drugim kriterijima. Zato je ključno da se unaprijed dogovori jasan nadzor nad takvim sustavima“, upozorio je predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo Krešimir Sever.

Europska unija pokušava odgovoriti na ove izazove kombinacijom direktiva i regulativa, a Hrvatska je u nekim segmentima već bila korak ispred.
„Naš Zakon o radu je još prije direktive o platformskom radu regulirao pitanje algoritamskog upravljanja. Za nas je ključno da čovjek ostane u središtu tih procesa – da tehnologija povećava učinkovitost i optimizira rad, ali ne nauštrb dostojanstva radnika, njihovih prava te poslovnog i privatnog života“, poručio je državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš.

S druge strane, poslodavci u umjetnoj inteligenciji vide snažan razvojni potencijal.
„Pojedine analize govore da bi primjena umjetne inteligencije mogla povećati BDP za 3 do 4 posto u sljedećih deset godina, i to samo kroz generativnu umjetnu inteligenciju. Najveća očekivanja su u optimizaciji procesa, povećanju produktivnosti i otvaranju novih prilika kroz inovacije“, istaknuo je predsjednik Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti HUP-a Hrvoje Josip Balen.

Zaključak je gotovo jednoglasan – tehnološki napredak ne treba zaustavljati, ali ga treba pametno nadzirati. Ako se razvoj umjetne inteligencije bude odvijao uz jasno postavljena pravila i očuvanje ljudskog dostojanstva, budućnost tržišta rada ne mora biti prijetnja, već prilika.