Venecija pokreće kriznu raspravu o ribarstvu

Sjeverni Jadran suočava se s jednom od najozbiljnijih kriza u posljednjih nekoliko desetljeća. U Veneciji je održan izvanredni sastanak regionalnih vlasti i ribarskih udruga, a situacija je, prema riječima regionalnog vijećnika Darija Bonda, “izuzetno ozbiljna”.

Proizvodnja mekušaca – prije svega dagnji i školjki – u venecijanskoj laguni praktički je stala već 18 mjeseci.

🐚 Zašto su nestale dagnje i školjke?

Stručnjaci navode više međusobno povezanih uzroka:

• Toplinski šok – rekordno topla mora posljednjih godina

• Zakiseljavanje mora

• Onečišćenje vode

• Invazivne vrste, posebno plavi rak koji se nekontrolirano proširio sjevernim Jadranom

Plavi rak postao je simbol ove krize – hrani se školjkama i devastira uzgajališta. Talijanski uzgajivači procjenjuju da su gubici u pojedinim područjima gotovo potpuni.

💶 Što traže talijanski ribari?

Na kriznom sastanku u Palazzo Balbi jednoglasno je odobren dokument upućen talijanskim ministrima okoliša i poljoprivrede. Traži se:

• izravna i izvanredna financijska pomoć

• refinanciranje fonda solidarnosti

• porezne olakšice

• naknada ribarima za aktivnosti praćenja okoliša

• dobrovoljni program razgradnje plovila za hidrauličko jaružanje

Procjenjuje se da je oko 500 operatera u sektoru školjkarstva već godinu i pol praktički bez prihoda.

Prosvjedi su zasad zamrznuti kako bi se dao prostor dijalogu s državom.

📊 Koliko Talijani love u Jadranu?

Talijanska ribarska flota jedna je od najvećih na Mediteranu.

Prema podacima FAO-a i talijanskih ribarskih izvora:

• Talijanski ribari iz Jadrana godišnje ulove približno 80.000 – 100.000 tona ribe i morskih organizama

• Najzastupljenije vrste:

  • srdela

  • inćun

  • oslić

  • list

  • školjke i dagnje

  • kozice

Sjeverni Jadran tradicionalno je jedno od najproduktivnijih ribolovnih područja Sredozemlja.

 Kako stoje hrvatski ribari?

Hrvatska ukupno godišnje ulovi oko 65.000 – 75.000 tona ribe, od čega najveći dio otpada na plavu ribu (srdela i inćun).

Ključne razlike:

Kriza školjkarstva u Italiji zasad nije u istom opsegu zahvatila Hrvatsku, ali problem plavog raka i toplinskih valova sve je prisutniji i na hrvatskoj strani Jadrana.

 Što to znači za Jadran?

Ovo nije samo talijanski problem.

Ekosustav Jadrana je jedinstven i međusobno povezan. Klimatske promjene, zakiseljavanje mora i invazivne vrste ne poznaju granice. Ako sjeverni Jadran doživljava kolaps školjkarstva, to je upozorenje cijeloj regiji.

Talijanska kriza mogla bi postati regionalna realnost.

 Zaključak

Venecijanska laguna danas je simbol klimatskih i ekoloških promjena koje izravno pogađaju gospodarstvo. Ribarstvo više nije samo tradicionalna djelatnost – ono postaje ogledalo stanja mora.

A pitanje koje se nameće jest:
hoće li Jadran uspjeti zadržati svoju produktivnost ili ulazimo u novo razdoblje nesigurnosti za ribare s obje strane granice?