Bake i djedovi u Genovi uče djecu da ne bacaju hranu – može li Hrvatska učiniti isto?
Objavljeno 26.02.2026 - Vijesti

U talijanskoj Genovi pokrenut je zanimljiv međugeneracijski projekt u kojem bake i djedovi dolaze u škole kako bi djecu učili – kako se nekad cijenila hrana.
Projekt je pokrenuo Istituto Ligure per il Consumo s ciljem smanjenja bacanja hrane i jačanja svijesti o odgovornoj potrošnji.
Poruka je jednostavna:
odgoj počinje od malih nogu, ali iskustvo starijih generacija je neprocjenjivo.
Koliko se hrane baca?
Podaci iz regije Liguria nisu ohrabrujući:
-
Oko 10.000 tona hrane završi u otpadu godišnje
-
Procijenjena ekonomska vrijednost otpada iznosi oko milijardu eura
-
57 % otpada nastaje u proizvodnji i distribuciji
-
43 % otpada nastaje u kućanstvima
-
Svaki stanovnik Ligurije baci oko 29 kg hrane godišnje
Zato su u projekt uključeni upravo bake i djedovi – generacija koja je odrasla u vremenu kada se kruh nije bacao, kada se od ostataka kuhalo novo jelo i kada je hladnjak bio luksuz.
Kako projekt funkcionira?
Stariji građani dolaze u osnovne i srednje škole, pričaju o:
-
planiranju kupnje
-
čuvanju namirnica
-
iskorištavanju ostataka
-
razlikovanju roka trajanja i oznake “najbolje upotrijebiti do”
Djeca kroz radionice uče praktične vještine, ali i razvijaju poštovanje prema hrani.
A što je s Hrvatskom?
Ako pogledamo Hrvatsku, situacija nije bitno drugačija. Prema procjenama Eurostata, i kod nas se godišnje baci desetci kilograma hrane po stanovniku.
Primjer iz svakodnevice:
-
Koliko puta kupimo više kruha nego što pojedemo?
-
Koliko hrane ostane nakon blagdana?
-
Koliko voća završi u smeću jer “nije savršeno”?
U turističkoj zemlji poput Hrvatske, problem je još izraženiji – buffeti, hoteli i restorani često generiraju velike količine otpada.
Što možemo naučiti?
Možda je upravo hrvatski kontekst idealan za sličan model:
Zamislite da u riječkim, zagrebačkim ili splitskim školama bake i djedovi pričaju djeci:
-
kako se radila juha od ostataka
-
kako se kruh sušio i koristio za pohanje
-
kako se od viška povrća radila zimnica
To nije nostalgija.
To je održivost.
Zašto je ovo važno?
Bacanje hrane nije samo ekonomski problem. To je:
-
okolišni problem
-
energetski problem
-
moralni problem
U vremenu kada cijene rastu, a klimatske promjene su realnost, racionalno upravljanje hranom postaje pitanje odgovornosti.
Zaključak
Projekt iz Genove pokazuje da rješenja ne moraju biti tehnološki kompleksna. Ponekad su najjednostavnija – razgovor, iskustvo i prenošenje znanja između generacija.
Možda je vrijeme da i Hrvatska ozbiljno razmotri uključivanje starijih generacija u obrazovne programe o održivoj potrošnji.
Jer ono što su naše bake znale iz nužde, danas postaje znanje budućnosti.
Vrati se natrag


