Nautički poslovni svijet sektor je u kojem pretežno rade muškarci pa je izboriti se za uspjeh bio poseban izazov, ali i motivacija dobitnici nagrade za poduzetnicu godine 2025.

– Samim time ukoliko žena ima obitelj, tu je dupli posao. Međutim, ja mogu reći da je taj muški svijet i poticajan i motivirajuć i da svaki izazov koji je bio preda mnom je nešto iz čega je rasla motivacija, znanje, kaže Jelena Cvitanić Herak, poduzetnica godine 2025.

Samo 30 posto žena ima udjel u vlasništvu poduzeća, a manje ih je od muškaraca i na menadžerskim pozicijama.

– Treba se samo izvući iz zone komfora, prijaviti se na natječaj, truditi se, raditi – uvijek se trud isplati. Trud i rad dođe i prepozna se, isplati se i onda čovjek nekako bude sam ispunjen i zadovoljan, mislim da je važna upornost, poručuje Kristina Peruško, menadžerica godine 2025.

Na dodjeli održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) posebna priznanja su još dobile i Nives Madunić iz tvrtke Brač Stone S&K za razvoj poslovanja na otoku te tvrtka Hedona iz Križevaca, na čelu s direktoricom Alemkom Lončar, za socijalno poduzetništvo.

Predsjednica udruge Krug Gordana Nikolić podsjetila je da ta udruga djeluje 30 godina, ustvrdivši da se do sada puno toga promijenilo za žene na bolje, pa i za žene u gospdarstvu, kojima daju priznanja za njihov rad i inovativnost.

– Možda se žene kada je riječ o poduzetništvu ne usude još toliko, nemaju toliko hrabrosti krenuti kao muški kolege, zato su važne udruge poput Hrvatske udruge žena KRUG i slične udrue koje daju ženama potpore, rekla je Gordana Nikolić,predsjednica Hrvatske udruge poslovnih žena KRUG.

Pokrovitelji dodjele tih priznanja su Predsjednik RH, hrvatska Vlada i Ministarstvo gospodarstva. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić zahvalio je poduzetnicama na svakom poslovnom iskoraku, jer i to pridonosi napretku hrvatskog gospodarstva. Poručio je i da je cilj svih zakonskih izmjena uz ostalo i da se s vremenom ispravi diskriminacija žena, dodajući da za to treba sve učiniti.

– Situacija je sada bolja nego prije, ali može i bolje, a vidimo i da je snaga ženskog poduzetništva sve jača i zato su važna i priznanja. U Ministarstvu finanacija, primjerice, 70 posto zaposlenih su žene i time smo najsnažniji stup hrvatske Vlade. Žene čine i pozitivnu razliku u ekonomskim aktivnostima i njihovo vrijeme tek dolazi, ocijenio je Ćorić.

Kad je riječ o ravnopravnosti Hrvatska ipak ne napreduje onoliko brzo kako to očekuje Europska unija.

– U toj činjenici relativno niske zastupljenosti u poduzetništvu i upravljačkim tijelima, ali istodobno visokog udjela u visokoobrazovnom stanovništvu mislim da leži jedan neiskorišten potencijal, leži kapital koji se može dodatno staviti u funkciju jačanja gospodarske aktivnosti, naglasila je Nataša Mikuš Žigman, ministrica regionalnog razovja i fondova Europske unije.

Državna tajnica u Ministarstvu rada Margareta Mađerić iznijela je podatak da su u 2025. za njihov program aktivne politike zapošljavanja najviše ili 60 posto bile zainteresirane žene, posebice za razne edukacije, dok je izaslanica iz ureda Predsjednika RH Martina Ciglević ukazala na to da žene čine polovinu radne snage u Hrvatskoj, ali da ih je tek oko 30 posto u vlasništvu poduzeća.

Zamjenik predsjednika HGK Tomislav Radoš rekao je da rodne ravnopravnosti, unatoč svemu, u Hrvatskoj još nema.

– U Hrvatskoj muškarci u prosjeku još 17 posto više zarađuju nego žene na istim pozicijama, a i 30 posto ih je više u upravljačkim strukturama. To su i neki naslijeđeni iz pošlosti modeli, no situacija se mijenja i prema obvezama iz EU trebamo doći do toga da oko 30 posto žena bude u nadzornim odborima u tvrtkama koje su na burzi. A što je s ostalima? Tu moramo više učiniti, a i po OECD-u Hrvatska je obvezna uvesti rodnu ravnopravnost i raznolikost u upravama. To ni u svijetu nije puno bolje, jer samo 7 posto kompanija ima na čelu žene, iako su istraživanja pokazala da su takve kompanije i 20 posto uspješnije nego one koje vode muškarci, zaključio je Radoš.

Zabrinjava i to što žene same ne podržavaju žene, pa je, kao rješenje, tvrdi struka, osim kvota potrebna i edukacija te promjena organizacijske kulture.