Rijeka godinu dana nakon SDP-a: građani čekaju rezultate, a ne objašnjenja

Nakon punih 35 godina vladavine SDP-a, prošlogodišnja promjena vlasti u Rijeci probudila je velika očekivanja. Građani su tražili novu energiju, novu viziju i prije svega vidljive promjene u načinu upravljanja gradom. Očekivalo se više transparentnosti, manje birokracije, racionalnije upravljanje gradskim sustavom, snažniji razvojni zamah te odlučniji iskorak prema rješavanju problema koji Rijeku opterećuju desetljećima.

Godinu dana kasnije, zanimljivo je da najkritičniju ocjenu novoj gradskoj vlasti nisu dali politički protivnici, nego sami njezini čelnici.

Gradonačelnica Iva Rinčić i njezini zamjenici Vedran Vivoda i Aleksandar Saša Milaković svoj su rad ocijenili ocjenom “dobar” odnosno trojkom. U školskom sustavu to znači prolaz, ali daleko od uspjeha koji se očekivao nakon velikih predizbornih obećanja.

Posebno je zanimljiva izjava zamjenika Milakovića koji je praktički priznao kako nikada nije toliko radio, a ostvario tako malo konkretnih rezultata. Iskreno govoreći, građani vjerojatno cijene iskrenost. No još više bi cijenili da nakon godinu dana vide više rezultata, a manje objašnjenja zašto ih nema.

Gradonačelnica Rinčić pak poručuje da se nova uprava “trudi za pet, a rezultati su za tri”. Ako je suditi po toj logici, Rijeka je možda postala prvi hrvatski grad u kojem se trud službeno vrednuje više od učinka.

Jer građani ne žive od truda.

Građani žive od vrtića koji se grade, prometnica koje funkcioniraju, čistog mora, uređenih javnih površina i transparentne gradske uprave.

A upravo su na tim područjima očekivanja bila najveća.

Transparentnost koja još traži samu sebe

Jedno od ključnih obećanja nove vlasti bilo je transparentnije upravljanje gradom. Međutim, brojna imenovanja u gradskim tvrtkama i ustanovama i dalje izazivaju pitanja javnosti. Građani su očekivali jasnije kriterije, više otvorenosti i manje političkih nedoumica oko izbora novih kadrova.

Umjesto toga, stvara se dojam da su mnogi procesi ostali zatvoreni za širu javnost, dok odgovori na legitimna pitanja često dolaze sporo ili nikako.

Urbanizam koji još nije zaživio

Osnivanje Zavoda za prostorno uređenje predstavljeno je kao jedan od velikih razvojnih iskoraka. Međutim, godinu dana kasnije teško je pokazati konkretne rezultate koji bi promijenili izgled ili razvojni smjer grada.

Rijeka i dalje nema jasnu viziju kako će izgledati njezina obala za deset ili dvadeset godina. Nema značajnih novih urbanih projekata koji bi grad približili moru, nema ozbiljnijih iskoraka u uređenju parkova i javnih prostora, a mnogi dijelovi grada i dalje ostavljaju dojam zapuštenosti.

Molo Longo – ogledalo grada koje nitko ne gleda

Svake godine kroz Rijeku prođu deseci i stotine tisuća putnika s kruzera, turista i posjetitelja. Njihov prvi kontakt s gradom često je upravo Molo Longo.

Nažalost, riječ je o prostoru koji već godinama ne dobiva pažnju kakvu zaslužuje. Šetnica koja bi trebala biti reprezentativna gradska razglednica i dalje je djelomično zapuštena, bez dovoljno sadržaja i bez jasne razvojne vizije.

Ako je Rijeka zaista okrenuta moru, onda se to na Molo Longu još uvijek ne vidi.

Kanalizacija i dalje završava u moru

Unatoč višegodišnjim ulaganjima kroz projekt Aglomeracije, građani i dalje svjedoče situacijama u kojima se kanalizacijski ispusti pojavljuju u moru, a radovi koji su trebali donijeti novu kvalitetu života često proizvode frustracije.

Naravno da aktualna vlast nije odgovorna za sve probleme nastale desetljećima prije njezina dolaska. No nakon godine dana građani imaju pravo očekivati jasnije rokove, bolju komunikaciju i konkretnije rezultate.

KBC Rijeka i okoliš koji ne izgleda europski

Posebno zabrinjava stanje okoliša u pojedinim dijelovima grada, uključujući područje oko novog KBC-a Rijeka, gdje se i dalje mogu vidjeti velike količine željeznog otpada i neuređenih površina.

Teško je govoriti o modernom europskom gradu dok pojedini dijelovi urbanog prostora ostavljaju dojam privremenog gradilišta koje nitko ne planira završiti.

Što je zapravo novo?

Pravo pitanje nakon prve godine nije jesu li pokrenuti procesi. Procese pokreće svaka vlast.

Pitanje je jesu li građani osjetili promjenu.

Jesu li dobili više vrtića nego što su očekivali?

Jesu li dobili učinkovitije gradske službe?

Je li smanjen broj zaposlenih u gradskom sustavu?

Je li grad postao transparentniji?

Je li Rijeka postala čišća, uređenija i više okrenuta moru?

Na većinu tih pitanja odgovor zasad nije uvjerljivo “da”.

Zato možda i nije slučajno što je nova gradska vlast sama sebi dala trojku.

Ponekad je samokritika najtočnija politička analiza.

A Rijeka će vrlo brzo pokazati hoće li ova godina ostati tek prijelazno razdoblje ili početak stvarnih promjena zbog kojih su građani prije godinu dana odlučili završiti 35-godišnje političko razdoblje i dati priliku nečem novom.