Kako Hrvatska može imati 3,6 milijuna birača ako ima samo 3,8 milijuna stanovnika?
Objavljeno 09.06.2026 - IzdvojenoVijesti

Objava da Hrvatska prema službenom Registru birača ima čak 3.601.578 birača ponovno je otvorila pitanje koje već godinama izaziva prijepore u javnosti: kako je moguće da država s oko 3,8 milijuna stanovnika ima gotovo jednak broj birača?
Na prvi pogled brojke djeluju nelogično. Ako Hrvatska ima približno 3,8 milijuna stanovnika, a među njima se nalazi nekoliko stotina tisuća djece i maloljetnika koji nemaju pravo glasa, mnogi se opravdano pitaju kako je broj birača mogao narasti na više od 3,6 milijuna.
Odgovor je zapravo jednostavniji nego što se često prikazuje u političkim raspravama.
Registar birača ne obuhvaća samo punoljetne osobe koje danas žive u Hrvatskoj. U njemu se nalaze svi hrvatski državljani koji imaju biračko pravo, uključujući i velik broj građana koji žive izvan Hrvatske. Dio njih desetljećima živi u drugim državama, ali i dalje posjeduje hrvatsko državljanstvo i pravo sudjelovanja na izborima.
Zbog toga broj birača nije isto što i broj punoljetnih stanovnika Republike Hrvatske.
Upravo na tu razliku upozoravaju pojedini zastupnici koji smatraju da bi se izborni sustav trebao temeljiti na stvarnom broju stanovnika ili barem na broju punoljetnih osoba koje doista žive u pojedinim dijelovima Hrvatske. S druge strane, država ističe kako se registar birača vodi sukladno važećim zakonima te da svi hrvatski državljani s biračkim pravom imaju pravo biti evidentirani u registru.
Problem nastaje kada se broj birača koristi kao temelj za određivanje izbornih jedinica. Kritičari sustava tvrde da pojedine sredine zbog velikog broja registriranih birača koji stvarno ne žive na tom području imaju veću političku težinu nego što bi imale kada bi se promatrao broj stanovnika.
Primjerice, ako dvije izborne jedinice imaju sličan broj birača na papiru, ali jedna od njih ima znatno manje stvarnih stanovnika, postavlja se pitanje jesu li svi građani jednako zastupljeni.
Ovo nije samo hrvatsko pitanje. Brojne europske države posljednjih godina nastoje uskladiti registre stanovništva, prebivališta i birača kako bi se izbjegle razlike između službenih evidencija. Slovenija se često navodi kao primjer države koja je snažnije povezala registar stanovništva s biračkim popisima.
Za građane je najvažnije razumjeti jednu činjenicu: broj od 3,6 milijuna birača ne znači da Hrvatska ima 3,6 milijuna punoljetnih stanovnika koji žive u zemlji. Riječ je o registru osoba koje imaju biračko pravo prema hrvatskim zakonima, uključujući i velik broj državljana koji žive izvan Hrvatske.
Zbog toga se već godinama vodi rasprava treba li izborni sustav temeljiti na registru birača ili na stvarnom broju stanovnika. Bez obzira na političke stavove, jedno je sigurno – građani imaju pravo na potpuno transparentne podatke kako bi mogli razumjeti na koji način funkcionira izborni sustav i kako se određuje vrijednost njihova glasa.
Dok se ta pitanja ne razriješe, rasprava o broju birača i dalje će ostati jedna od najkontroverznijih tema hrvatske politike.
Vrati se natrag


