Broj mljekara u padu
Objavljeno 16.06.2026 - GospodarstvoVijesti

Dok se u baranjskom Podolju mladi poljoprivrednik Đuro Lenđel priprema preuzeti obiteljsko gospodarstvo i nastaviti proizvodnju mlijeka uz pomoć suvremene tehnologije, hrvatska poljoprivreda suočava se s poraznim brojkama koje otkrivaju duboke strukturne probleme.
Na obiteljskom gospodarstvu Lenđel modernizacija je omogućila lakši rad i veću produktivnost. Robot za mužnju krava, uveden prije tri godine, promijenio je svakodnevicu na farmi, a mladi nasljednici vide perspektivu u nastavku obiteljskog posla. Unatoč izazovima, uključujući i dva velika požara koja su pogodila gospodarstvo, odustajanje nije opcija.
Njegova sestra Sintija Tomašić, nositeljica OPG-a, ističe kako upravo modernizacija i primjena novih tehnologija mogu motivirati mlade da ostanu u poljoprivredi. Na njihovom gospodarstvu dnevno se preradi oko 700 litara mlijeka, no takvih je primjera u Hrvatskoj sve manje.
Prema podacima koje je iznio prof. dr. sc. Vladimir Margeta s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju u poljoprivredu uložila nekoliko milijardi eura europskih sredstava, ali je poljoprivredna proizvodnja danas čak 30 posto manja nego prije ulaska u EU.
Posebno zabrinjava sektor mljekarstva. Broj proizvođača mlijeka pao je sa približno 60.000 na manje od 2.500 gospodarstava. Riječ je o jednom od najvećih padova među državama članicama Europske unije.
Ministarstvo poljoprivrede najavljuje nova ulaganja vrijedna 90 milijuna eura, s naglaskom na mlade i žene u poljoprivredi. No sve je više stručnjaka koji upozoravaju da problem nije prvenstveno u nedostatku novca, već u nedostatku sustavne tržišne politike.
Primjeri Slovenije i Irske pokazuju kako država može aktivno štititi domaću proizvodnju bez narušavanja pravila tržišnog natjecanja. U tim zemljama trgovački lanci snažno promoviraju domaće mlijeko, meso i druge poljoprivredne proizvode, dok se proizvođače potiče na udruživanje i zajednički nastup na tržištu. Kupci vrlo jasno prepoznaju domaće proizvode, a državne institucije kroz kampanje i javne politike sustavno jačaju svijest o važnosti kupnje domaće hrane.
U Hrvatskoj se često događa upravo suprotno. Domaći proizvođači teško dolaze do polica velikih trgovačkih lanaca, a potrošači se svakodnevno susreću s velikim količinama uvoznih proizvoda koji nerijetko imaju povoljniju cijenu zbog ekonomije razmjera velikih europskih proizvođača.
Ako želimo zaustaviti gašenje OPG-ova i pad domaće proizvodnje, potrebno je više od novih natječaja i potpora. Hrvatska treba jasnu strategiju koja će povezati proizvođače, prerađivače, trgovce i potrošače te osigurati da domaće mlijeko, meso i poljoprivredni proizvodi imaju prednost na hrvatskom tržištu.
Jer bez domaće proizvodnje nema ni prehrambene sigurnosti, ni razvoja ruralnih krajeva, ni ostanka mladih ljudi na selu.
Vrati se natrag


