Od vodstva Hrvatske turističke zajednice očekuju se jasna strategija, pravodobna reakcija i konkretne mjere, a ne poruke turističkim poduzetnicima da budu strpljivi i čekaju rezervacije u posljednjem trenutku.

Gostovanje direktora Hrvatske turističke zajednice Kristjana Staničića u središnjem Dnevniku HTV-a trebalo je ponuditi ozbiljnu analizu turističke sezone, objasniti promjene na tržištu i predstaviti mjere kojima će HTZ pomoći hrvatskom turizmu da zadrži konkurentnost.

Umjesto toga, javnost je dobila poruke da je ovogodišnji „last minute“ svojevrsna „igra živaca“ te da svi zajedno trebamo biti strpljivi.

Takav način komunikacije KIGO.hr smatra neprofesionalnim i nedostojnim čelnog čovjeka nacionalne turističke organizacije.

Za direktora HTZ-a možda je riječ o „igri živaca“, ali za tisuće hrvatskih iznajmljivača, hotelijera, ugostitelja, charter kompanija, turističkih agencija i njihovih zaposlenika turizam nije igra. To je posao od kojeg ljudi žive, vraćaju kredite, isplaćuju plaće, održavaju objekte i plovila te podmiruju sve veće poreze, vezove, energente, osiguranja i druge troškove.

Njihove obveze ne mogu čekati last minute gosta.

Rast od jedan posto nije razlog za samozadovoljstvo

Prema službenim podacima HTZ-a, Hrvatska je u prvih sedam mjeseci 2026. ostvarila 12,4 milijuna dolazaka i 59,1 milijun noćenja. U oba slučaja riječ je o rastu od samo jedan posto u odnosu na prošlu godinu. Na Jadranu je broj noćenja porastao tek 0,5 posto.

U srpnju je zabilježeno 2,5 posto više dolazaka, ali samo jedan posto više noćenja. Veći rast dolazaka od noćenja upućuje i na skraćivanje prosječnog boravka gostiju, što svakako nije podatak koji bi trebalo zanemariti.

To nisu loši rezultati, ali nisu ni dokaz spektakularnog uspjeha turističke politike. To su brojke koje zahtijevaju ozbiljnu analizu, posebno kada se zna koliko su u međuvremenu porasli troškovi poslovanja i koliko su snažno pojedini sektori morali spuštati cijene kako bi uopće ostvarili rezervacije.

Vrijednost fiskaliziranih računa u srpnju porasla je 18 posto, dok je broj izdanih računa povećan osam posto. Međutim, veća nominalna vrijednost računa nije isto što i veća zarada ili veća dobit. Bez podataka o rastu cijena, troškovima poslovanja, popunjenosti i ostvarenim maržama takav se rezultat ne smije predstavljati kao konačan dokaz uspješne sezone.

Last minute nije strategija

Promijenjene navike gostiju i jačanje rezervacija u posljednjem trenutku jesu europski i globalni trend. Međutim, posao HTZ-a nije samo konstatirati da takav trend postoji.

Od HTZ-a se očekuje da ga predvidi, analizira i na njega pravodobno odgovori.

Last minute rezervacije često znače veću neizvjesnost, snažniji pritisak na cijene i sve veće popuste. One otežavaju planiranje prihoda, zapošljavanje, nabavu, održavanje i ulaganja. U nautičkom charteru posljedice su osobito ozbiljne jer vlasnici brodova mjesecima unaprijed plaćaju vezove, servise, osiguranje i pripremu flote, dok rezervacija možda stiže tek nekoliko dana prije polaska – često uz popust koji dovodi u pitanje isplativost poslovanja.

Zbog toga „igra živaca“ nije primjerena formulacija. Ona zvuči kao banaliziranje rizika koji u stvarnosti snose isključivo poduzetnici.

Ako last minute postaje dominantan model, HTZ bi morao javno predstaviti koje kampanje pokreće, prema kojim tržištima, kojim budžetom, s kojim ciljevima i kakvim mjerljivim rezultatima. Hrvatskom turizmu treba aktivno upravljanje potražnjom, a ne pasivno čekanje.

Proturječne poruke o posezoni

Posebno zabrinjava neusklađenost komunikacije. Staničić je za Dnevnik HTV-a izjavio da tek treba vidjeti što će biti u posezoni.

Istoga dana u službenom priopćenju HTZ-a govori se o „odličnim najavama“ za posezonu te se navodi da promotivne aktivnosti, osobito na tržištima Poljske i Velike Britanije, kreću sredinom kolovoza.

Što je, dakle, točno? Postoje li odlične najave ili tek trebamo vidjeti što će se dogoditi?

Postavlja se i pitanje zašto ozbiljnije promotivne aktivnosti za posezonu počinju tek sredinom kolovoza. Ako se rezervacije donose sve kasnije, kampanje moraju biti preciznije i intenzivnije, ali se strateško pozicioniranje rujna i listopada ne može početi graditi tek kada je glavna sezona već pri kraju.

HTZ mora slušati ljude koji stvarno rade u turizmu

Jednako problematična bila je Staničićeva tvrdnja da odluke Vlade i resornog ministarstva dugoročno idu u prilog malim iznajmljivačima, iako je i u samom razgovoru navedeno da su mali iznajmljivači nezadovoljni povećanjem paušala i da se osjećaju stigmatizirano.

Direktor HTZ-a ne bi smio samo ponavljati i braniti političke poruke. Morao bi biti jedan od najsnažnijih glasova turističkog sektora te upozoravati na posljedice odluka koje utječu na konkurentnost i održivost poslovanja.

Ako mali iznajmljivači, charter kompanije, ugostitelji i drugi pružatelji usluga upozoravaju na probleme, odgovor ne može biti da trebaju biti strpljivi jer će se pozitivni učinci možda vidjeti jednoga dana.

Potrebni su otvoreni razgovori s ljudima na terenu, detaljni sektorski podaci i jasna razlika između broja registriranih noćenja i stvarne gospodarske uspješnosti.

Hrvatskom turizmu treba mudrije vodstvo

Hrvatska ima iznimno snažan turistički proizvod. Imamo prirodne ljepote, sigurnost, dobru prometnu dostupnost, vrijedne turističke djelatnike i velik broj privatnih poduzetnika koji godinama ulažu vlastiti novac i energiju.

Ali upravo zbog toga ne smijemo se zadovoljiti porukom da trebamo čekati i nadati se last minute rezervacijama.

KIGO.hr smatra da nastup direktora HTZ-a pokazuje zabrinjavajući nedostatak osjećaja za stvarnost u kojoj posluje turistički sektor. Iz njegovih poruka ne vidi se jasna, mudra i dugoročna politika, nego pokušaj da se skromni rast prikaže kao veliki uspjeh, a odgovornost za popunjenost ponovno prebaci na same pružatelje usluga.

Turizam doista jest dugoročna djelatnost. Upravo zato mora se voditi znanjem, predviđanjem, iskrenim podacima i pravodobnim odlukama – a ne strpljenjem, improvizacijom i „igrom živaca“.