Županijski vijećnik HNS-a Leo Pavela bio je vrlo aktivan na sjednici Županijske skupštine Primorsko-goranske županije, na kojoj je otvorio niz pitanja o upravljanju javnim novcem, kupnji kompleksa PIK-a, financiranju medija te zapostavljenosti turizma i nautike.

Pavela je bio suzdržan prilikom glasanja o prijedlogu da PGŽ za 3,828 milijuna eura kupi kompleks PIK-a u Krešimirovoj ulici za budući Edukacijsko-umjetnički centar.

„Podržavam rješavanje prostornih problema umjetničkih škola, ali ne možemo kupiti zgradu prije nego što znamo konačnu cijenu cijelog projekta. Prema informacijama kojima raspolažem, nekretnina se duže vrijeme prodavala i na tržištu je dosegnula približno 2,8 milijuna eura. Zato sam tražio odgovor na pitanje zašto je Županija sada spremna platiti oko milijun eura više“, izjavio je Pavela.

Upozorio je i da je nekretnina u trenutku pripreme materijala bila opterećena založnim pravima banke, dok bi kupnja i rekonstrukcija, prema županijskim procjenama, mogle prijeći 20 milijuna eura bez PDV-a. Ukupan trošak korištenja kompleksa tijekom 25 godina procijenjen je na približno 30,6 milijuna eura.

„Ne želim da Županija dobije novu rupu bez dna. Prije kupnje moramo imati studiju izvedivosti, provjeru konstrukcije i instalacija, konačan troškovnik i zatvorenu financijsku konstrukciju“, poručio je.

Pitanja o Kanalu Ri, Platku i promidžbi Županije

Tijekom rasprave Pavela je od župana i izvršne vlasti zatražio konkretne odgovore:

– Zašto se za Kanal Ri osigurava ukupno 186.830 eura, od čega 146.830 eura za pokriće gubitka, te kako će se spriječiti stvaranje novih gubitaka?

– Na što se konkretno troši 510.500 eura za informiranje javnosti i koliko dobiva svaki pojedini medij?

– Zašto se dodatnih 20.000 eura izdvaja za analizu javnog mnijenja i medijskog dosega manifestacija?

– Koji su konkretni rezultati gotovo milijun eura namijenjenih upravljanju Platkom?

– Što PGŽ očekuje zauzvrat za 60.000 eura potpore Rijeka Boat Showu?

– Zašto se ponovno izdvaja 60.000 eura za projektnu dokumentaciju Žičare Učka i koliko je na taj projekt dosad ukupno potrošeno?

– Na kojim će se tržištima i na koji način TZ Kvarnera promovirati i brendirati u inozemstvu?

– Zašto PGŽ još nema ozbiljnu strategiju razvoja nautičkog turizma?

– Zašto se ukida 45.500 eura izravne pomoći turističkim poduzetnicima Gorskog kotara?

Pavela je ponovio i svoje protivljenje modelu prema kojem bi HNK Rijeka tijekom tri godine trebao dobiti ukupno oko 1,9 milijuna eura.

„To smatram pretjeranim iznosom kada ga usporedimo sa sredstvima koja dobivaju ostali sportski klubovi i programi u našoj županiji. Podržavam sport i HNK Rijeku, ali raspodjela javnog novca mora biti razmjerna i pravedna“, istaknuo je.

Podrška zdravstvu, nezadovoljstvo turizmom i nautikom

Pavela je rebalans proračuna ipak podržao jer donosi povećanje sredstava za zdravstvo i omogućava funkcioniranje školskog sustava.

Za zdravstvo se osigurava približno 15,5 milijuna eura više, među ostalim za medicinsku opremu, specijalizacije liječnika, stimulacije medicinskim sestrama, sanitetska vozila, hitnu medicinu te obnovu domova zdravlja i drugih zdravstvenih ustanova.

„To su ulaganja koja građani neposredno osjećaju i zbog kojih sam podržao rebalans. Ne možemo zanemariti zdravstvo i funkcioniranje škola“, objasnio je Pavela.

Istodobno je izrazio veliko nezadovoljstvo odnosom prema turizmu i nautici. Od ukupnog proračuna vrijednog gotovo 421 milijun eura, za program razvoja turizma osigurano je oko 1,36 milijuna eura, odnosno svega 0,32 posto proračuna.

Za turizam i cjelokupni program pomorskog dobra zajedno izdvaja se oko 1,4 posto proračuna, ali najveći dio pomorskog programa namijenjen je lukama, valobranima, zaštiti mora i upravljanju pomorskim dobrom, a ne razvoju nautičkog gospodarstva.

„Susjedna regija Friuli Venezia Giulia ima oko 15 puta veći proračun od PGŽ-a, ali za širi sustav trgovine i turizma izdvaja približno 86,5 milijuna eura. Oni izravno potiču nove i obnovljene hotele, kampove, turističke kapacitete i infrastrukturu. Mi istodobno Gorskom kotaru, koji nema dovoljno novih hotela i kampova, ukidamo čak i skromnih 45.500 eura pomoći turističkim poduzetnicima“, upozorio je Pavela.

Naglasio je da se turizam i nautika ne mogu razvijati samo kroz brošure, manifestacije i općenite promotivne aktivnosti.

„Potrebne su nam strategije, infrastruktura, konkretne investicije i mjerljivi rezultati. Kvarner ima more, otoke, luke i snažnu pomorsku tradiciju, ali još nema ozbiljnu strategiju nautičkog turizma“, rekao je.

Zatražen nadzor kod ACI marine Ičići

Na aktualnom satu Pavela je upozorio i na kanalizacijski smrad koji se širi na ulazu u ACI marinu Ičići te zatražio provjeru mogućeg onečišćenja.

Od nadležnih je dobio obećanje da će se provesti pojačani nadzor kvalitete mora i zraka na tom području.

„To nije samo pitanje neugodnog mirisa. Riječ je o mogućem komunalnom, ekološkom i turističkom problemu na ulazu u jednu od naših poznatijih marina. Očekujem konkretan nalaz i informaciju o uzroku“, poručio je.

Javne institucije ne smiju blokirati vijećnike

Pavela je na kraju od izvršne vlasti zatražio da provjeri zašto je blokiran na pojedinim službenim društvenim mrežama Županije, posebno na Facebooku, te da mu se ponovno omogući pristup.

„Nije normalno da službena stranica javne institucije blokira izabranog županijskog vijećnika. Već pet godina obnašam vijećničku dužnost, a gotovo dvadeset godina djelujem kao urednik portala KIGO.hr. Mogu biti kritičan i postavljati neugodna pitanja, ali javne institucije ne smiju blokirati demokratski nadzor, argumentiranu kritiku i pravo građana na informacije“, zaključio je Pavela.