fbpx

Smijeh je doista najbolji lijek!

Objavljeno 03.12.2010 - Vijesti

Smijeh je doista najbolji lijek!

Bez muke nema nauke ili bez bola nema pobjede, nema uspjeha – česte su mantre koje ljudi koriste da bi se motivirali na rad ili napore u obrazovanju ili u teretanama. Ali da li doza veselog zadirkivanja ili smijeha može biti korisna da se tešk

Lee Berk, profesor psihologije na Loma Linda University u Kaliforniji tvrdi da može.

Da bi otkrio zdravstvene koristi smijeha na ljudski organizam, Berk je grupi od 14 dobrovoljaca prikazao dvadesetominutni kolaž najkomičnijhih scena iz nekoliko reality programa na televiziji. Pritom je mjerio krvni tlak i razinu kolesterola prije i poslije gledanja komičnih scena.

Rezultati koje je ovih dana predstavio na godišnjoj konferenciji Asocijacije američkih psihologa u San Franciscu trebali bi donijeti smijeh svim poklonicima parole ‘lako ćemo’. Jer, za vrijeme ‘vježbe hihotanja’, kod svih sudionika testa padao je sistolički krvi tlak i snižavao se razina kolesterola.

smijeh
deviantart.com

Direktna usporedba sa koristima od vježbanja je teška ali Berk procjenjuje da su psihološke koristi smijeha ravne onima koje se dobiju prilikom dvadesetominutog umjerenog opuštanja.

Međutim, gledanje pojedinih dramatičnih i teških scena iz, primjerice, filma ‘Spašavanje vojnika Ryana’, imalo je potpuno suprotan efekt.

To, međutim, nije sve: smijeh također može pomoći u borbi protiv infekcije. Neka istraživanja otkrila su da smijeh poboljšava djelovanje imunološkog sustava tako što povećava proizvodnju antitijela i aktivira stanice koje predstavljaju prirodni branu.

Tako, na primjer, često smijanje majke koja doji bebu čak može poboljšati kvalitetu njenog mlijeka, čineći ga tako učinkovitim sredstvom u borbi protiv kožnih alergija novorođenčeta, piše časopis New Scientist.

Sve ovo bi trebalo sugerirati da smijehom i dobrim raspoloženjem sebi pružate duži životni vijek.

Nažalost, mali broj dokaza ipak govori da postoji i suprotan učinak.

smijeh

deviantart.com

Kad je profesorica psihologije Leslie Martin sa Sveučilišta La Siera u Riversideu, u Kaliforniji, usporedila podatke iz životne povijesti 1.215 Amerikanaca sa njihovim psihološkim profilom kad su bili desetogodišnjaci, otkrila je da su mnogi od najveselijih zapravo – umrli mladi.

Dakle, izmjereni stupanj veselosti u nekoj vrsti ‘elitne četvrtine’ populacije ukazivao je na povećani rizik smrtnosti u bilo kojem periodu života za 21 posto osoba iz ove grupe u usporedbi sa osobama koje spadaju u takozvanu ‘donju četvrtinu populacije’.

Nitko do sada nijie otkrio zašto je to tako iako je istraživanje, kako podsjeća časopis New Scientist, pokazalo da su prijaznija i veselija djeca sklonija da u kasnijem životu propuše i postanu ljubitelji ‘dobre kapljice’.

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama