Kulturna baština danas se sve više razmatra i kroz prizmu gospodarskih zbivanja – Muzej krapinskih neandertalaca je u samo devet mjeseci zabilježio više od 140.000 posjetitelja i tako pridonio gospodarskom oporavku cijeloga kraja<

Danas, u vremenu gospodarskog oporavka, dragocjeni su napori svih onih koji nastavljaju hrvatsku kulturnu tradiciju, kao i onih drugih koji sudjeluju u stvaranju novih vrijednosti. Kulturna baština danas se sve više razmatra i kroz prizmu gospodarskih zbivanja, te upravo na tome tragu treba sagledati inicijative i projekte koje podupire Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

U tom smislu promatramo i najveća kulturna postignuća u godini na izmaku, tijekom koje smo – baš kao i proteklih godina – težili kulturu afirmirati podjednako u domovini i u inozemstvu.

Jedan je od najboljih primjera otvorenje Muzeja krapinskih neandertalaca koji je u samo devet mjeseci zabilježio više od 140.000 posjetitelja i tako pridonio gospodarskom oporavku cijeloga kraja. Tim su projektom autori i muzejska struka pomaknuli granice uobičajenog i slobodno mogu reći posjetitelja postavila u središte pozornosti, istraživši najbolji model kako mu ispričati priču o postanku svijeta i čovjeka na zanimljiv i razumljiv način.

Hrvatska se može u ovoj godini pohvaliti s još tri upisa na Unescovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta, na koju su uvršteni Sinjska alka i Umijeće izrade licitara sjeverne Hrvatske te glazbeni izričaj Ojkanje, koji je upisan na Listu ugrožene nematerijalne kulturne baštine. Time je potvrđeno značenje tih fenomena za svjetsku i hrvatsku kulturu baštinu.

Jednodnevna manifestacija »Noć kazališta« uključivanjem Slovačke, Bosne i Hercegovine te Crne Gore poprimila je međunarodni karakter vrlo brzo nakon osnutka. Uključila su se 54 hrvatska kazališta i institucije iz 24 grada, a tu noć održane su 93 kazališne predstave i 65 popratnih programa.
Najznačajnija izložba 2010. godine jest »Umjetnička baština Franjev

ačke provincije sv. Jeronima – Milost susreta« koja se ovih dana održava u Galeriji Klovićevi dvori. Izložba pokazuje golemo bogatstvo i raskoš umjetnosti, što su ih kroz stoljeća prikupili franjevci, ti dragocjeni čuvari vjere i hrvatske kulturne baštine.

Treba spomenutu kao događaj godine i izložbu Donacija Murtić u MSU i retrospektivnu izložbu Ljube Babića u Modernoj galeriji u Zagrebu.

Ne smijemo zaboraviti i ne spomenuti podizanje spomen-obilježja poginulim vatrogascima u kornatskoj tragediji. Čudesno rješenje arhitekta Nikole Bašića iz Zadra, potpomognuto u izvedbi brojnim vatrogascima i volonterima iz cijele Hrvatske, ali i iz inozemstva, na najljepši način pokazalo je jedinstvo u ostvarenju jednoga humanog projekta, koji je inicirala i pomogla Vlada RH.

Božo Biškupić