Nakon hvatanja lopova u politici, te nakon što sve postane transparentno, Hrvatskoj se predviđa ogroman napredak. Predsjednik podupire Povelju za novi početak, koja predviđa da se do 2025. zaposlenost poveća na 75 posto. Vijeće za konkurent

Hrvatsko je društvo danas u ekonomskoj krizi, krizi vrijednosti i političkoj krizi i zato podržavam povelju, prema kojoj bi se do 2025. godine BDP trebao povećati na 30 tisuća eura po stanovniku, ukupna zaposlenost sa 61,7 na 75 posto, a udjel visokoobrazovanih s 20 na 30 posto. Rekao je to predsjednik Ivo Josipović nakon što mu je u četvrtak Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavilo Povelju za novi početak kojom se definiraju ciljevi razvoja Hrvatske do 2025.

Ti ciljevi, istaknuo je, traže odlučnost, vizionarstvo, spremnost na odricanja i kompromis te predani rad. No iza njih se kriju i temeljne vrijednosti koje su u hrvatskom društvu narušene, ustvrdio je Predsjednik poručujući da nedovoljno poštujemo rad i poduzetništvo. »Želimo biti bolji nego što jesmo, želimo se razvijati, otvarati nova radna mjesta i obrazovati ljude, dakle živjeti bolje i bogatije nego danas«, naveo je. Dodao je kako je na nacionalnoj razini potrebno postaviti jasne i mjerljive ciljeve o kojima će se većina suglasiti. Svjestan je, kaže, da povelju karakterizira relativno visoka razina općenitosti. »Uvjeren sam da će mnoge političke opcije podržati ciljeve iz povelje, no na konkretnim će se programima vidjeti rade li te politike na ostvarenju zacrtanih ciljeva«, naglasio je predsjednik. Ujedno je napomenuo da ostvarenje tih ciljeva znači i afirmaciju Hrvatske kao socijalne države. Gospodarski razvoj, poduzetništvo i ideali socijalne pravde nisu u koliziji i mogu biti komplementarni, a u čitavom je procesu velika i uloga sindikata, zaključio je Josipović.

Novinare je zanimalo zašto povelja nosi naziv – novi početak, a predsjednik Vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić odgovorio je kako to tijelo smatra da Hrvatskoj treba novi početak, odnosno drukčiji pristup razvoju. »Model društvenog razvoja i ekonomskog rasta koji smo imali, potrošili su se. Gomilamo zaduženja, imamo brojne poteškoće, a naša konkurentnost je u padu za pet ili šest mjesta«, napomenuo je Mudrinić dodajući kako je važno da se, u odnosu na zajedničku budućnost, konsenzusom opredijelimo za to da do 2025. hrvatsko društvo postane društvo blagostanja.

 
Ministar gospodarstva Đuro Popijač istaknuo je da povelja ima podršku Vlade, no kako se i svi drugi moraju obvezati da će provoditi zacrtane ciljeve. »Ne mislim da nešto završava ili počinje ovim papirom, to je više psihološki, kako bismo rekli da želimo nešto novo. No svi u svom dvorištu moramo učiniti sve da se to i dogodi«, smatra Popijač. Osvrnuo se i na probleme na koje nailaze strani investitori rekavši da su primjedbe stranaca i bile podloga da se napravi Akcijski plan za uklanjanje prepreka. »Danas je postignuta visoka svijest da su investicije nužne te da će zadnji činovnik u općini ili referent u ministarstvu učiniti sve da investitori prođu kroz sustav sa što manje barijera«, izjavio je ministar. Sindikati su spremni poduprijeti povelju, ali će inzistirati da se njome vrednuje prvenstveno radnika, poručio je čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. »U dokumentu treba doraditi još neke stvari. Primjerice, spomenuta je borba protiv društvene pohlepe određenih struktura koje su dovele društvo u sadašnju situaciju, bilo da je riječ o pohlepi političkih moćnika ili onih među poslodavcima«, navodi Sever.

Bude li poskupljenja, znači da Vlada nije dobro procijenila
Komentirajući najavljeni val viših cijena, te tvrdnje Vlade da povećanja cijena ne bi trebalo biti, Josipović je rekao da ako uistinu bude poskupljenja, to znači da Vlada nije dobro procijenila situaciju. »To znači da se oni gospodarski ciljevi koji su proklamirani, nedovoljno ostvaruju. Mislim da upravo ovakva dugoročna vizija može pomoći da se disproporcije između očekivanja i stvarnosti smanje«, rekao je predsjednik. Ministar Popijač je pak ponovio da zbog porasta cijene goriva ne bi trebala uslijediti poskupljenja. »Vodio sam konkretne razgovore s najvećim prehrambenim kompanijama i ne vidim da bi u ovom trenutku trebalo doći do rasta cijena«, poručio je Popijač. Da poskupljenje goriva ne bi trebalo utjecati na porast cijena hrane, smatra i starija izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić. »Zbog skupljeg benzina nikako ne bi trebalo doći do poskupljenja prehrambenih prizvoda. I analitičari su upozorili da udio cijene goriva u ukupnoj cijeni industrijskih proizvoda, pa i prehrambenih, iznosi tri do četiri posto, tako da hrana ne bi trebala poskupjeti, što, uostalom, nije ni najavljeno. No, cijene žitarica već dulje rastu. Cijena pšenice u protekloj je žetvi već bila viša od one koju smo platili 2009., a ta je viša cijena već iskompenzirana kroz postojeće cijene, naglasila je. Što se tiče cijena sirovina, jer tu je jedina mogućnost da dođe do korekcije cijena, Puljić je istaknula kako to u ovom trenutku nije najavljeno i nije dramatično.

Ivana Knežević