Da Hrvatska ima već sada bolje gospodarske rezultate od mnogih država članica EU to znamo, međutim nije nikako jasno zašto mediji histeričnim i neobjektivnim izvještavanjem stvaraju dojam da je u Hrvatskoj lošije nego š

Kada je KIGO.hr prije par mjeseci objavio kako je hrvatski javni dug po glavi stanovnika skoro za duplo manji od slovenskog, hrvatska javnost je ostala zatečena. Još kada se djelomično prikazalo na što je sve Hrvatska potrošila novce koje smo posudili, uvidjelo se da je najveći dio sredstava otišao u razvoj infrastrukture, gospodarstva i obrazovanja, što je izvanredan ulog u budućnost.

Vratimo se Španjolskoj.

Nezaposleno 20,3 posto Španjolaca

Tako visoka nezaposlenost nije zabilježena od 1997. Zabrinjava daljnji rast broja nezaposlenih, nakon kratke stanke u trećem tromjesečju kad se neznatno spustila ispod psihološke granice od 20 posto

Stopa nezaposlenosti u Španjolskoj ponovo se popela iznad 20 posto, pokazuju podaci državnog statističkog instituta INE za zadnje tromjesečje 2010. U posljednja tri mjeseca prošle godine izgubljeno je 138 tisuća radnih mjesta, što je potaknulo sumnje u oporavak četvrte najveće ekonomije u eurozoni. Tako visoka nezaposlenost od 20,3 posto nije zabilježena od 1997.
Zabrinjava daljnje povećanje te stope nakon kratke stanke u trećem tromjesečju prošle godine, kad je zabilježen lagani pad ispod psihološke granice od 20 posto, s obzirom da od 2007., kada je bilo 10 posto nezaposlenih Španjolaca, broj izgubljenih radnih mjesta kontinuirano raste. Porastu broja nezaposlenih pridonijeli su najviše građevinski sektor i uslužne djelatnosti, stoji u izvješću INE. Na burzi rada je 4,7 milijuna španjolskih građana. Pojačava se razlika u razvijenosti sjevera i juga. Tako je u Baskiji stopa nezaposlenosti 11 posto, a na Kanarskim otocima gotovo 30 posto ljudi nema posla.
I dok Španjolsku potresa kriza, Poljska bilježi iznenađujuće stope rasta gospodarstva. Restrukturiranje privatnog sektora i povećanje osobne potrošnje udvostručilo je rast BDP-a na 3,8 posto u odnosu na 2009. kad je zemlja proširila domaću ekonomiju za 1,7 posto. Osobna potrošnja rasla je 3,2 posto u odnosu na 2009., dok je potražnja skočila za gotovo 4 posto. Kapitalne investicije nastavile su padati pa je na pad od 1 posto iz 2009. u prošloj godini zabilježen pad za dodatna 2 posto. Središnja banka na inflaciju potaknutu osobnom potrošnjom reagirala je u siječnju podizanjem kamatne stope, prvi put od sredine 2008. »Rast je potaknut restrukturiranjem, a ne investicijama«, ističe Jaroslaw Janecki, glavni ekonomist banke Societe Generale u Varšavi, koji upozorava na negativnu trgovinsku bilancu zbog rasta uvoza. Zlot je na varšavskoj burzi izgubio 0,4 posto vrijednosti, jer su investitori uvjereni da će u idućim mjesecima središnja banka nastaviti s restriktivnom monetarnom politikom, što je i najavila poljska guvernerka Anna Zielinska-Glebocka. Pozitivni trend bilježi i industrijska proizvodnja koja je u prosincu imala međugodišnju stopu rasta od 11,5 posto. Zadnje tromjesečje donijelo je zamah poljskoj ekonomiji, pa je u ta tri mjeseca gospodarstvo ojačalo za 4,2 posto.

Problem Poljske je visoki javni dug, koji samo jak oporavak gospodarstva i stabilna domaća valuta može zadržati ispod 55 posto BDP-a. Proračunski deficit u 2010. popeo se na 7,9 posto, a vlada procjenjuje da će u tekućoj godini deficit javnih financija biti oko 6,6 posto. Izbjegavajući rezanje javne potrošnje u izbornoj godini, premijer Donald Tusk pretrpio je mnoge kritike zbog politike kojom je deficit Poljske doveo do razine četvrtog najvećeg u EU.

Treba napomenuti da je prosječna plaća u Poljskoj skoro 50 % manja od one u Hrvatskoj.