Hrvatskoj ne prijete valovi poput onih u Australiji
Objavljeno 04.02.2011 - Vijesti

Hrvatska je sigurna za nevremena. Katastrofe velikih razmjera poput onih u SAD-u, Australiji i Indoneziji nisu moguće u Hrvatskoj zbog njenog zemljopisnog položaja. Sve to ne znači da ne možemo imati i mikroklimatska nevremena, ali ona
Na ovu temu razgovarali smo s kapetanom Brankom Skorićem, koji je prošao cijeli svijet s brodovima, a sada vodi računa o nautičarima u akvatoriju Rogoznice i to u najboljoj marini u Hrvata, u Marini FRAPA.

KAPETAN BRANKO SKORIĆ
U odnosu na nevrijeme koje trenutno vlada u SAD-u i Australiji, ne očekujem da bi nešto slično moglo imati utjecaja na hrvatsku obalu Jadrana. Međutim, Jadransko more kao i svako drugo područje ima svoje specifičnosti. Da bi shvatili razliku između nevremena koje vlada u spomenutim regijama (Tihi ocean i Australija, Atlantski ocean i Amerika), prije svega moramo utvrditi da je Jadran duboki zaljev Mediterana s položajem u smjeru sjeveroistok – jugozapad. Na zapadu se nalazi Italija sa relativno niskom obalom. I na sjeveru je obala niska s Alpama u zaleđu, dok je istočni dio Jadrana zatvoren s Velebitom.
Ciklonalni i anticiklonalni poremećaji u Jadran dolaze iz smjera Atlantika i to preko Biskajskog te Lionskog i Genovskog zaljeva. Vrtložna strujanja zraka (vjetar) u spomenutim poremećajima imaju smjer obrnut od kazaljke na satu u područjima niskog tlaka (ciklone), a u područjima visokog tlaka (anticiklone) kreću se u smjeru kazaljke na satu. Uzimajući u obzir gore spomenuti položaj Jadrana i karakteristike puhanja vjetrova u ciklonalnom i anticiklonalnom poremećaju, vidimo da su vjetrovi najjači iz sjeveroistočnog (Bura) i jugoistočnog smjera (Jugo-Široko).

Bura je vjetar koji se iz hladne Like i Gorskog kotara kao niz liticu spušta padinama Velebita i svom silinom udara na morsku površinu stvarajući kratke i relativno visoke valove. Prateći konture obale i obližnjih otoka, udari vjetra se dodatno pojačavaju i stvaraju morsku prašinu koja briše i mete sve pred sobom.
Jugo –Široko puše iz smjera jugoistoka „gurajući“ ogromnu vodenu masu od Otrantskih vrata (mjesto gdje je Jadransko more najdublje) prema pličinama sjevernog dijela Jadranskog mora. Neprekidnim višednevnim puhanjem Široko stvara duge i visoke valove koji, kada dođu na relativno plići sjeverni dio Jadrana, podižu visinu valova do, za naše područje, nevjerojatnih visina.
Sjetimo se 80-tih godina prošlog stoljeća(1982) kada je jedan takav val oštetio naftnu platformu Zagreb usidrenu nedaleko od Pule. Višednevno puhanje Širokog i velika plima proizveli su takav val koji se popeo čak do palube za slijetanje helikoptera koja se nalazila na visini od 12m nad morem.
Takve vremenske prilike obično se javljaju kad imamo jaku ciklonu u Genovskom zaljevu i anticiklonu negdje nad kopnom Balkanskog poluotoka što stvara visoki barometrički gradijent u Jadranskom bazenu. Kako je ovo dosta rijedak fenomen, ne trebamo se bojati ni juga nit bure na Jadranu.
Vrati se natrag


