Više nitko pametan i sposoban ne donira političke stranke
Objavljeno 20.03.2011 - Vijesti
Dok su se 2009. i privatni donatori i tvrtke utrkivali u tome tko će strankama, poglavito onima najvećima, darovati više novca, lani su, kad je riječ o donacijama, stranačke blagajne gotovo presušile
Hrvatske tvrtke i bogati pojedinci prošle su godine u velikom luku zaobilazili političke stranke. Dok su se 2009. i privatni donatori i tvrtke utrkivali u tome tko će strankama, poglavito onima najvećima, darovati više novca, lani su, kad je riječ o donacijama, stranačke blagajne gotovo presušile.
Teška gospodarska kriza, ali i sve veća podozrivost vlasnika privatnih tvrtki prema strankama i političarima, posebno nakon otkrivanja brojnih korupcijskih afera u koje su umiješani i visoki Vladini dužnosnici i neki poduzetnici, očito su uzele danak i na tom planu. Loš ugled što ga uživaju političke stranke doveo je do toga da sve manje poduzetnika želi da im se tvrtke veže uz neku političku opciju. Zorno se to vidi usporede li se iznosi donacija pravnih i fizičkih osoba četirima najvećim hrvatskim strankama za pretprošlu s onima za prošlu godinu.
Dok su 2009. godine HDZ, SDP, HNS i HSS ukupno od donacija dobili 19,6 milijuna kuna, lani su na njihove račune sjela samo dva milijuna kuna, što je gotovo deset puta manje. I ne samo što se tako malo novca slilo u njihove blagajne, nego se drastično smanjio i broj onih koji su bili spremni nešto donirati svojim stranačkim favoritima
Dok su 2009. godine HDZ, SDP, HNS i HSS ukupno od donacija dobili 19,6 milijuna kuna, lani su na njihove račune sjela samo dva milijuna kuna, što je gotovo deset puta manje. I ne samo što se tako malo novca slilo u njihove blagajne, nego se drastično smanjio i broj onih koji su bili spremni nešto donirati svojim stranačkim favoritima. Oni koji su se na to ipak odlučili, kao da su svaku kunu triput izbrojali, pa su tako lani, što pokazuju izvješća koja su sve političke stranke dostavile Državnoj reviziji, zabilježene i uplate od samo petnaestak kuna, dok je najveća donacija iznosila skromnih 150.000 kuna. Kažemo skromnih, s obzirom na to da su 2009. pojedine donacije uvelike premašile i pola milijuna kuna.
Najveći gubitnik, kad je riječ o donacijama, je vladajući HDZ, koji je prošle godine dobio čak šesnaest puta manje novca nego 2009. Simpatizeri te stranke lani su donirali samo 760.400 kuna, što je pravi sitniš u odnosu na 12,1 milijun kuna, koliko su vladajući dobili godinu ranije. Drastično je smanjen i broj tvrtki koje su HDZ-u darovale novac; preklani je čak 161 tvrtka donirala novac HDZ-u, lani samo 12. HDZ se tako, uz sve unutarstranačke potrese, odlazak Ive Sanadera te korupcijske afere otkrivene nakon toga, našao i u financijski »mršavoj« godini. Barem kad je riječ o službenom stranačkom računu, jer su tzv. crni fondovi još do kraja neistražena priča.
Ipak, HDZ je prošlu godinu završio s viškom prihoda od 10 milijuna kuna, što u stranci objašnjavaju velikom štednjom. Glavni tajnik HDZ-a Branko Bačić spominje smanjenje broja zaposlenih za deset posto, iznosa za plaće koji je smanjen za 11 posto te značajno rezanje svih materijalnih troškova, što se vidi po rashodima koji su lani iznosili 34,7 milijuna, dok su 2009. bili 75,9 milijuna. Svi rashodi su bitno smanjeni baš zato da bi sa značajnim iznosom od 10 milijuna kuna mogli ući u izbornu 2011., kaže Bačić, koji glavni razlog za drastičan pad lanjskih HDZ-ovih prihoda od donacija vidi u činjenici što je Hrvatska 2009. imala i lokalne i predsjedničke izbore.
»U izbornim se kampanjama stranka u pravilu više angažira u prikupljanju donacija, a i naši su donatori tada nekako otvoreniji i spremniji pomoći stranci«, kaže glavni tajnik. Dakako da je, dodaje, na smanjenje donacija utjecala i gospodarska kriza, ali i to što je prošla godina bila obilježena borbom protiv korupcije i kriminala.
»Neki su poduzetnici možda i zbog toga ‘zakočili’ – iz straha da im donacije ni na koji način ne bi dovele u sumnju posao koji su njihove tvrtke dobile u nekoj općini ili za neko javno poduzeće«, objašnjava Bačić.
Među lanjskim prihodima daleko najveća stavka je novac iz državnog i lokalnih proračuna, iz kojih je HDZ dobio 39,7 milijuna, što čini 90,8 posto stranačkih prihoda. No iako je sa 220.000 članova daleko najbrojnija hrvatska stranka, HDZ je lani od članarina prikupio samo 2,1 milijuna kuna. Glavni tajnik podsjeća na to da u HDZ-u samo dužnosnici moraju plaćati članarinu, i to u visini tri posto neto plaće. Uvjerava da gotovo svi HDZ-ovi dužnosnici, a njih je 760 (računa li se državna i lokalna razina) plaćaju članarinu te da se iznos od 2,1 milijuna kuna ubire već godinama.
Na pitanje kako će i otkud stranka financirati kampanju za skorašnje izbore, Bačić kaže da HDZ ove godine može očekivati gotovo iste iznose iz državnih i lokalnih proračuna, što je oko 39 milijuna kuna, a vjeruje i da će uspjeti povećati prihode od donacija.
»Računamo na poduzetnike koji su istodobno HDZ-ovi članovi ili simpatizeri, koji će sigurno u izbornoj godini biti nešto izdašniji nego lani. To će biti dovoljno za kampanju primjerenu gospodarskoj i političkoj situaciji u kojoj je danas Hrvatska, za kampanju bez ikakve raskoši i razbacivanja novcem«, zaključuje Bačić.
Iako i najveća oporbena stranka lani u donacijama bilježi mnogo manje cifre nego 2009., ipak SDP nije tako loše prošao kao vladajući HDZ. Socijaldemokrati su od donacija inkasirali 495.600 kuna, što je četiri puta manje nego pretprošle godine, kad su dobili 1,8 milijuna kuna. Uočljivo je i da, mada znatno manje nego HDZ-ovce, biznismeni i njih sve više zaobilaze. Umjesto 67 tvrtki, koliko ih je doniralo novac 2009., lani je u SDP-ovu blagajnu nešto uplatilo samo 19 tvrtki.
Iako sve četiri najveće stranke manjak donacija u većini opravdavaju time što protekla godina nije bila izborna, a kažu da su i njihove stranke »žrtve gospodarske krize«, ni u kojem slučaju ne treba ispustiti iz vida činjenicu da veliku ulogu u tome nesumnjivo ima loš imidž i političara i stranaka, kao i brojne korupcijske afere i kriminalni poslovi u koje su, neki i do grla, umiješani upravo političari
Najviše su dobili od (odnedavno) posrnulog riječkog poduzetnika Roberta Ježića i njegove tvrtke Dioki. Ježić je, unatoč tome što se njegovo ime veže uz HDZ, uplatio SDP-u 100.000 kuna, a toliko je stranka dobila i od tvrtke Istra cement nekretnine. Socijaldemokrati su se, kad su stranačke financije posrijedi, pokazali prilično vješti, za što zasluge treba pripisati bivšem poslovnom direktoru Gordanu Marasu. On je uspio »ubrati» 38,4 milijuna kuna prihoda, a budući da su lani potrošili 28,1 milijuna kuna, u blagajni je ostao višak od 10,3 milijuna kuna, čime će, kažu u SDP-u, pokriti gubitke iz prijašnjih godina.
Glavni razlog za pad donacija, i SDP-ovci vide u tome što prošla godina nije bila izborna, a simpatizeri, kažu, žele više pomoći upravo prije izbora. Ne umanjuju ni utjecaj krize, ali ne boje se da će im nedostajati novca za predstojeću izbornu kampanju. Budući da je iznos za kampanju limitiran na 1,5 milijuna kuna po izbornoj jedinici, u SDP-u tvrde da im neće biti problem namaknuti toliki iznos, jer su, primjerice, u kampanji 2007. potrošili 20 milijuna kuna. Uštede u blagajni, pak, pripisuju racionalizaciji stranačkog poslovanja na svim razinama te se hvale da imaju »bolju produktivnost od HDZ-ovaca«, koji imaju i veće prihode iz proračuna i daleko više članova.
»SDP ima nešto više od 35.000 članova, no od 2008. ima i dobar sustav evidencije i naplate članarine«, tvrdi glasnogovornica stranke Ivana Grljak, ističući da su lani od svojih članova naplatili 2,1 milijuna kuna, no ipak, kao i HDZ, daleko najveći dio svojih prihoda zahvaljuju proračunu iz kojeg su dobili 33,6 milijuna kuna.
I za HSS, glavnog HDZ-ovog koalicijskog partnera, 2010. je bila loša donatorska godina. Na račun »seljaka« sjelo je samo 410.00 kuna, što je osam puta manje nego 2009., kad im je donirano 3,2 milijuna kuna. Glavni tajnik HSS-a Nenad Matić najvećeg »krivca« za toliki pad donacija vidi u neizbornoj 2010., kad i nisu imali potrebe tražiti više donacija. Tvrdi da je stranka za normalno poslovanje imala dovoljno novca, a kao i HDZ-u i SDP-u, najveća stavka prihoda im je državni proračun, iz kojeg su lani »izvukli« 6,1 milijuna kuna.
»Da smo prošle godine i tražili više novca od donacija, sigurno bismo bili u velikim problemima, jer je jasno da zbog gospodarske krize većina tvrtki ima manje novca«, kaže Matić, čija je stranka lani također poslovala u plusu, mada vrlo skromnom, od samo 42.000 kuna. Glavni tajnik kaže da su štedjeli te gotovo prepolovili broj zaposlenih u središnjici i na lokalnoj razini. U HSS-u najavljuju da će njihova kampanja za parlamentarne izbore biti vrlo skromna.
»U odnosu na većinu drugih stranaka, HSS je i dosad imao vrlo skromne kampanje. Tako smo za izbore 2007., na koje smo išli u koaliciji s HSLS-om, potrošili oko osam milijuna kuna. Za ovogodišnje izbore bit ćemo još skromniji; onako seljački, pokrit ćemo se koliko nam pokrivač dopušta i nećemo, kao ni dosad, trošiti mnogo novca na skupo oglašavanje putem televizije i drugih medija, nego ćemo se okrenuti radu na terenu i izravnoj komunikaciji s biračima«, uvjerava Matić, najavljujući da HSS, ne budu li donatori malo izdašniji nego lani, ipak neće dizati skupe kredite na dulje razdoblje.
Drastičan pad prihoda od donacija bilježe i narodnjaci. Prošle su godine HNS-ovi simpatizeri uplatili samo 341.662 kuna, što je osam puta manje nego 2009., kad se u HNS-ovu blagajnu slilo 2,5 milijuna kuna od čak 49 tvrtki, da bi se prošle godine na taj potez odlučilo samo sedam tvrtki. Najizdašniji donator bila je tvrtka IMC koja je uplatila 120.00 kuna. Zanimljivo je da su stranku financijski značajno potpomogli i vodeći HNS-ovci, pa su tako predsjednik Radimir Čačić i glavni tajnik Srećko Ferenčak donirali po 40.000 kuna. No, i HNS je, kao i ostale stranke, prošlu godinu zapravo »preživio« zahvaljujući proračunu iz kojeg su dobili 6,7 milijuna kuna od ukupno 7,7 milijuna, koliko su iznosili stranački prihodi. Unatoč tome što su im prihodi lani bili za oko tri milijuna kuna manji nego 2009., i narodnjaci su godinu završili u plusu. Uštedjeli su čak 1,1 milijuna kuna.
»Moramo biti precizni – nije ostvaren višak u blagajni, nego višak prihoda u odnosu na rashode, što u većini možemo zahvaliti tome što lani nije bilo izbora, pa nije bilo ni troškova za kampanju. No, zbog manje prihoda u odnosu na rashode iz prethodnih godina, nema ni viška u našoj blagajni«, objašnjava HNS-ov glasnogovornik Igor Kolman.
Tvrdi i da je do pada prihoda, posebno donacija, došlo zbog krize.
»Katastrofalna gospodarska politika vlade Jadranke Kosor dovela je do drastičnog pada standarda građana i gospodarstva, što se odrazilo i na donacije«, ocjenjuje Kolman, koji je ipak optimističan kad je riječ o predstojećim izborima. Uvjeren je da HNS neće imati većih problema u njihovu financiranju, mada će se, kaže, gospodarska situacija u zemlji sigurno odraziti i na financijsku stranu izborne kampanje.
Iako sve četiri najveće stranke manjak donacija u većini opravdavaju time što protekla godina nije bila izborna, a kažu da su i njihove stranke »žrtve gospodarske krize«, ni u kojem slučaju ne treba ispustiti iz vida činjenicu da veliku ulogu u tome nesumnjivo ima loš imidž i političara i stranaka, kao i brojne korupcijske afere i kriminalni poslovi u koje su, neki i do grla, umiješani upravo političari. Već niz godina političke su stranke na samom dnu ljestvice institucija kojima građani najmanje vjeruju. Hrvati smatraju i da su upravo stranke najkorumpiranije, a da političari imaju najviše koristi od korupcije.
Otkrivanje velikih afera, kolikogod za društvo bilo pozitivno, građanima je samo još jedna potvrda da se političari, dakle oni koji bi se trebali brinuti o općem dobru, ponajprije brinu o svojim interesima i o svome džepu. Pridoda li se tome i gospodarska kriza, od koje se Hrvatska ni ove godine sigurno neće u bitnome izliječiti, čini se da će se stranački financijaši itekako oznojiti ne bi li napunili svoje blagajne uoči nadolazećih izbora.
Najveće donacije
Lani su najveći HDZ-ovi donatori bili osječki Nucleus i sesvetski Metal projekt, koji su uplatili po 150 tisuća kuna. Tvrtka Dioki, riječkog poduzetnika Roberta Ježića, i pulski Istra cement nekretnine najviše su donirali SDP-u, po 100 tisuća kuna. HSS je, pak, najviše, 59 tisuća dobio od bjelovarske tvrtke Hard Jura, dok je tvrtka IMC najviše uplatila na HNS-ov račun, 120 tisuća kuna.
»Za HDZ je 2010. bila iznimno teška«
Nema se tu što kriti. Prošla je godina za HDZ bila iznimno teška. Unutarstranački potresi izazvani odlaskom, potom i brisanjem iz HDZ-a Ive Sanadera te brojne afere u kojima se sumnjiče HDZ-ovci sigurno nam nisu bile vjetar u leđa. Barem ne kratkoročno. No, siguran sam da će dugoročno HDZ izvući veliki politički profit iz činjenice da je vlada Jadranke Kosor predvodila i predvodi borbu protiv korupcije. To HDZ-u može samo koristiti, tvrdi glavni tajnik Bačić, dodajući da »samo velika stranka može proći to što je lani prošao HDZ, koji je načelo da u borbi protiv korupcije nema nedodirljivih oživotvorio čisteći ispred svojih vrata«.



