fbpx

Tko ima trosobni stan neće imati pravo na socijalnu naknadu

Objavljeno 25.03.2011 - Vijesti

Tko ima trosobni stan neće imati pravo na socijalnu naknadu

»Kad se sve zbroji, Zakon treba biti pravičniji i trebao bi omogućiti dodatnu racionalizaciju. Najugroženije skupine kao što su invalidi, bolesna djeca, stari i nemoćni, dobit će još stvarniju i potpuniju potporu«, rekao

U sustav dobivanja socijalne pomoći uvodi se imovinski cenzus i stroža kontrola, čime bi zloporaba bilo manje, a socijalne naknade bi dobivali oni kojima je ona najpotrebnija. Vlada je u petak Saboru poslala prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi, a prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva i socijalne skrbi Darka Milinovića neće biti rezanja socijalnih prava, već će neka od njih uz strogu kontrolu biti i proširena.

Primjerice, naknada za uzdržavanje za samce umjesto 500 ubuduće će biti 600 kuna, odnosno definirat će se kao 22,5 posto od iznosa linije siromaštva. Naknade, naime, ubuduće neće biti fiksne nego fleksibilne, pa će osnovica za socijalnu pomoć iznositi 15,04 posto utvrđene proračunske osnovice, no zasad će ostati 500 kuna.

Ubuduće će se svih devet milijardi kuna za razna socijalna davanja isplaćivati putem Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, iz kojeg se trenutno izdvaja tek 2,5 milijardi kuna od tog iznosa. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti isplaćuje 3,7 milijardi kuna socijalnih davanja, Ministarstvo pravosuđa milijardu, a Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te sva ostala ministarstva po 1,3 milijarde kuna.

Umjesto u domove, djeca do sedam godina starosti smještat će se u udomiteljske obitelji

»Kad se sve zbroji, Zakon treba biti pravičniji i trebao bi omogućiti dodatnu racionalizaciju. Najugroženije skupine kao što su invalidi, bolesna djeca, stari i nemoćni, dobit će još stvarniju i potpuniju potporu«, rekao je Milinović.

Pravo na pomoć za uzdržavanje izgubili bi samci i obitelji koji imaju imovinu vredniju od sto proračunskih osnovica, odnosno više od 45.000 eura, no u vrijednost imovine neće se uračunati 35 nužnih četvornih metara stana, uvećano za po deset »kvadrata« za svakog člana.

»Netko tko ima trosoban stan u Zagrebu neće imati pravo na socijalnu naknadu«, dodao je Milinović.

Novost je i da će korisniku socijalne pomoći, ako odbije posao, uskraćena jedna trećina pomoći, a ako odbije drugi put, neće više biti korisnik socijalne usluge. Također će se morati odazivati i na humanitarni rad ako je radno sposoban.

»Nema razloga da ne bude po dva sata dostupan da, primjerice, slijepcu ode u trgovinu, inače ostaje bez pomoći«, rekao je Milinović.

Novost je i da će korisniku socijalne pomoći, ako odbije posao, uskraćena jedna trećina pomoći, a ako odbije drugi put, neće više biti korisnik socijalne usluge. Također će se morati odazivati i na humanitarni rad ako je radno sposoban

Istaknuo je i da će invalidnina za djecu ostati ista – 250 posto od osnovice, odnosno 1250 kuna, a ubuduće će i članovi obitelji, a ne samo roditelji, moći dobiti status njegovatelja. Umjesto u domove, djeca do sedam godina starosti smještat će se u udomiteljske obitelji.

Vlada je predložila izmjene zakona o pravima saborskih zastupnika po kojima bi od 2030. zastupnice mogle steći pravo na povlaštenu mirovinu s 60 godine života, kao i zastupnici, a ne s 55, no do tada će se starosna dob svake godine povećavati za tri mjeseca.

Zbog pokretanja investicijskog ciklusa u kojem sudjeluju i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, Vlada je iznijenila svoj zaključak iz svibnja 2010. po kojem se broj zaposlenika u tim tvrtkama trebao smanjiti za pet posto, već se onim tvrtkama koje uspješno posluju omogućava novo zapošljavanje. Izmjenama Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, državnom odvjetniku daje se pravo da odbaci kaznenu prijavu ili odustane od kaznenog progona ako se radi o pravnim osobama bez imovine ili s neznatnom imovinom. Time se želi pridonijeti smanjenju broja sudskih predmeta i ispunjavanju mjerila za zatvaranje poglavlja 23.

Donesen je i Etički kodeks državnih službenika, kao i odluka da se osnuje Odbor za fiskalnu politiku: on bi imao sedam članova, a predlagali bi ih Ekonomski institut, Institut za javne financije, Hrvatska narodna banka, Državni ured za reviziju, dva predstavnika ekonomskih fakulteta i jedan zagrebačkog pravnog fakulteta.

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama