ZAGREB – Otprilike 48 sati prije otvaranja 26. po redu Muzičkog biennala Zagreb u prostorijama Hrvatskoga društva skladatelja održana je konferencija za tisak na kojoj su ukratko predstavljeni neki od ključnih događaja koji će obilježiti o

Seadeta Midžić, autorica izložbe pod nazivom »Image Library«, otvorenje koje će biti u MSU u srijedu, 6. travnja, dan prije otvaranja Biennala, najavila je izložbu kao malen hommage koji bi trebao biti shvaćen kao skicozni sažetak dosadašnjih spoznaja i iskustava vezanih uz suvremenu glazbu i MBZ, služeći se pritom prvenstveno snimkama iz arhiva Hrvatske radiotelevizije.

»Ova izložba trebala bi poslužiti kao poticaj nekom budućem većem istraživanju MBZ. Dokumentarni zapisi govore nam jednako toliko konkretnim sadržajem koliko i prazninom, što možemo usporediti s odljevima ljudskih tijela koje upravo možemo vidjeti na izložbi o Pompejima. Riječ je o izrazito dramatičnoj praznini baš poput one koju tvore spaljena pompejanska tijela«, rekla je Seadeta Midžić najavivši izložbu kao manifestaciju koja »u skromnom formatu pokušava biti nekom vrstom prostorne transkripcije s konkretnom vremenskom komponentom u audiovizualnim dokumentima.«

Siguran sam da će muzika, kao i uvijek, naći neku novu plodnu zemlju i otvoriti neke nove, dosad neslućene putove, rekao je Berislav Šipuš

Potom su prisutni imali priliku pogledati neke od fascinantnih dokumentarnih snimaka razgovora sa sudionicima MBZ, od osnivača ovog festivala Milka Kelemena, preko skladatelja Natka Devčića pa sve do protagonista iznimne umjetničke i intelektualne scene Zagreba početkom 60-ih godina poput Božidara Rašice i Ivana Picelja.

Umjetnički ravnatelj MBZ-a Berislav Šipuš podsjetio je na izuzetan razvitak suvremene glazbe u posljednju stotinu godina, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj.

»Danas, na pedesetu obljetnicu MBZ možemo se vratiti još pedeset godina unatrag, u 1911. godinu, kako bismo se prisjetili praizvedbi dvaju ključnih djela hrvatske glazbe prve polovice prošlog stoljeća – opere »Oganj« Blagoja Berse i »Povratak« Josipa Hatzea«, rekao je Šipuš dodavši da je u tih pedeset godina od nastanka MBZ došlo do mnogo promjena u razvoju suvremene glazbe.

»Unatoč upozorenju Pierrea Bouleza o opasnosti da suvremena glazba dođe ‘do kraja plodne zemlje’, siguran sam da će muzika, kao i uvijek, naći neku novu plodnu zemlju i otvoriti neke nove, dosad neslućene putove«, rekao je Šipuš.

Glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja Antun Tomislav Šaban rekao je da je MBZ ove godine dodijeljena iznimna čast da po drugi put ugosti Svjetske dane nove glazbe, u sklopu kojih će biti održano 14 koncerata na kojima će biti izvedeno 68 glazbenih djela skladatelja iz 43 svjetske zemlje.

Šaban je rekao i da troškovi ove manifestacije iznose više od četiri milijuna kuna, koje će dijelom pokriti HDS, odnosno sami skladatelji odricanjem od tantijema koji im zakonski pripadaju. Također je najavljen i »izlazak« Biennala iz Zagreba u Split, Rijeku, Varaždin i Osijek, u sklopu čega će biti organizirana i putovanja iz Zagreba u te gradove.

Osim toga, publika će moći uživati u izravnim prijenosima svih bijenalskih praizvedbi iz HNK pet hrvatskih gradova u kinu Tuškanac, što će biti prva hrvatska inačica već uhodane svjetske prakse koja je zagrebačkoj publici učinila dostupnim njujorški Metropolitan u »Lisinskom«, odnosno Boljšoj teatar u Movieplexu i londonski Covent Garden u Cinestaru.

Neven SVILAR