fbpx

Građani ne moraju davati svoj OIB Plinari, HEP-u, HRT-u, GSKG-u…

Objavljeno 24.05.2011 - Vijesti

Građani ne moraju davati svoj OIB Plinari, HEP-u, HRT-u, GSKG-u…

Građani su osobni identifikacijski broj dužni dati samo u slučajevima kupnje nekretnine ili automobila, upisa u zemljišne knjige, prijave novog priključka HEP-u, Gradskoj plinari…

Zbog brojnih upita građana zbunjenih zbog toga moraju li osobni identifikacijski broj (OIB) dati HEP-u, HT-u, HRT-u i Zagrebačkom holdingu, koje ih traže, i može li ga tko zloupotrijebiti, objašnjenje smo potražili u Poreznoj upravi Ministarstva financija. OIB, kako tamo navode, nije tajni broj, a građani su ga dužni dati samo u slučajevima kupnje nekretnine ili automobila, upisa u zemljišne knjige (prema Zakonu o zemljišnim knjigama upis se neće uvažiti bez OIB-a), prijave novog priključka HEP-u, Gradskoj plinari, HRT-u…, dakle kad je riječ o novonastalim situacijama. U ostalim slučajevima, doznajemo u Poreznoj upravi, građani OIB nisu dužni dati.

Od građana se traži OIB kako bi ustanove sredile nered u svojim arhivima

Naime, u prijelaznom razdoblju od 1. siječnja 2009. i uvođenja OIB-a do njegove pune primjene, koja je počela s 1. siječnja 2011. godine, Porezna je uprava svim korisnicima OIB-a (institucijama) omogućila nadopunu službenih evidencija osoba koje su u njihovim arhivima, i to tako da su korisnici broja (institucije) dostavili zahtjev koji je sadržavao matični broj građanina i matični broj pravne osobe koji su upisani u službene evidencije, a Ministarstvo financija poslalo im je podatke dopunjene osobnim identifikacijskim brojem. No, kako je arhiv nekih institucija u neredu, one su proteklih mjeseci građanima slale zahtjev da im pošalju OIB.

U HEP-ovu se zahtjevu tako navodi da građani provjere OIB naveden na računu te ako je pogrešan, trebaju dostaviti ispravak. Građani, ponavljamo, to nisu dužni, jasni su u Poreznoj upravi. No, ako je na nekretnini na koju je glasila šifra kupca, odnosno OIB, došlo do promjene, građani su o tome dužni obavijestiti HEP. Inače će HEP na temelju članka 39 Općih uvjeta o opskrbi električnom energijom obustaviti isporuku struje. No, time su na jednom obrascu navedena dva različita zahtjeva, što može zbuniti građane, pa misle da moraju dostaviti svoj OIB i u slučaju HEP-ova pogrešnog unosa tog broja ili ostaju bez struje.

Prema Zakonu o osobnom identifikacijskom broju, građane koji ne prilože OIB u slučajevima kada su to dužni kaznit će se novčanim iznosom od 1000 do 10.000 kuna, koliko će platiti i korisnik OIB-a (institucija) koja ne koristi osobne identifikacijske brojeve za povezivanje podataka u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka

Vjesnik je i u HEP-u pitao zašto šalju zahtjeve za OIB-om osobama koje imaju u arhivu i čije su OIB-e dobili od Porezne uprave. Glasnogovornica Mirela Klanac odgovara da je to radi prikupljanja podataka i sređivanja datoteke te da od građana »očekuju suradnju«.

Osnovni je, pak, smisao uvođenja osobnog identifikacijskog broja umreženje državne uprave. Prema Zakonu o osobnom identifikacijskom broju, građane koji ne prilože OIB u slučajevima kada su to dužni kaznit će se novčanim iznosom od 1000 do 10.000 kuna, koliko će platiti i korisnik OIB-a (institucija) koja ne koristi osobne identifikacijske brojeve za povezivanje podataka u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka.

No, građane valja razuvjeriti i u mogućnost malverzacija njihovim OIB-om. Takve su malverzacije nemoguće, navode u Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Marija Međimurec iz Agencije tako navodi da građane nitko ne može identificirati preko OIB-a, jer su podaci dostupni većini institucija samo osnovni. Program koji sadrži gotovo sve podatke o građanima (porez, novčano stanje, nekretnine i slično) ima jedino Ministarstvo financija. Kako se navodi na službenim stranicama www.oib.hr – središnji registar, u kojem će se pomoću osobnog identifikacijskog broja moći vidjeti svi podaci, bit će na jednom mjestu za točno određene službenike Porezne uprave uz maksimalnu zaštitu svih upisanih podataka.

I Igor Vujović iz Društva za zaštitu potrošača slaže se da bi Ministarstvo financija napokon trebalo reći da jedino oni imaju program kojim se može vidjeti što tko posjeduje kako bi građani prestali živjeti u strahu da će netko u HEP-u, HRT-u, Zagrebačkom holdingu…, iako to nitko ni ne tvrdi, moći zloupotrijebiti njihov OIB odnosno podatke.

U skladu sa zahtjevima EU-a

Sve zemlje članice Europske unije koriste određene identifikacijske brojeve. Republika Hrvatska uvela je osobni identifikacijski broj koji zadovoljava dva temeljna uvjeta: vodi računa o zaštiti privatnosti osobe – osobni identifikacijski broj sastoji se od znamenaka koje su određene slučajnim odabirom i ne sadrže informacije koje pokazuju vezu s osobom kojoj je dodijeljen (nije ‘kazujući broj’), te zadovoljava zahtjeve EU-a za potrebe međunarodne razmjene podataka jer ima manje od 12 znamenki.

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama