fbpx

Legalizirat će se samo objekti sagrađeni do 2009. godine

Objavljeno 03.06.2011 - Vijesti

Legalizirat će se samo objekti sagrađeni do 2009. godine

Svi koji kane legalizirati svoje zdanje naknadu će morat platiti u roku 30 dana od donošenja rješenja. Bit će moguća i obročna otplata, ali prva rat mora iznositi 30 posto naknade. Iznose naknade Vlada će propisati posebnom uredbomSljedećeg tjedna pred Vladu bi trebao stići Prijedlog zakona o postupanju s nezakonitim zgradama koji odlučuje o »vrućem krumpiru« – legalizaciji bespravno sagrađenih objekata, kojih, po nekim procjenama, u Hrvatskoj ima najmanje 150.000.

FOTO: RAJKO ŠOBAT

Vjerojatno je da će ovaj prijedlog zakona još dodatno »ušminkati« prije nego on stigne pred Vladu, ali jasno je u kojem se smjeru ide i koje će biti njegove ključne odrednice. Prema tom prijedlogu u obzir za legalizaciju dolaze samo objekti koji su sagrađeni do 2009., kada je u Hrvatskoj završen proces aerofotogrametrijskog snimanja cjelokupnog teritorija. Kao dokaz tome poslužit će digitalna ortofoto karta Državne geodetske uprave, kao i dokumentacija građevinskih inspekcija. Legalizacijom će se vlasnicima nezakonitih objekata omogućiti ostvarivanje istih prava na odgovarajući životni standard i pristup uslugama kao i svim ostalim stanovnicima.

Spornim objektima, osim onih bez »papira«, smatrat će se i oni koji su nelegalno rekonstruirani. Rješenje o izvedenom stanju bespravne zgrade trebala bi donositi područna i lokalna samouprava, a svi oni koji žele svoje objekte istjerati na čistac u zahtjevu će morati predložiti nekoliko dokumenata.

Kao prvo, geodetski elaborat koji je ovjerio nadležni katastarski ured, potom tri primjerka arhitektonskog snimka u mjerilu 1:100 i 1:50, s najmanje četiri fotografije koje prikazuju objekt…

Građani će morati priložiti i izjavu o ispunjavanju uvjeta za uporabu zgrade, i to radi izračunavanja naknade za zadržavanje nezakonite zgrade u prostoru. Zanimljivo je kako se predlaže da stranka u postupku bude i vlasnik nekretnine koja graniči s bespravnim objektom kojeg se legalizira. No, to će biti moguće samo ako susjed podnese prijavu građevinskoj inspekciji ili je ranije podigao tužbu na temelju zaštite vlasništva ili drugih prava.

Zainteresiranima za tu povlasticu legaliziranja svakako će biti najzanimljiviji dio prijedloga zakona koji govori o naknadama. U prijedlogu se nigdje ne spominje kolike će biti propisane naknade, mimo komunalnog i vodnog doprinosa, a taj će se »problem« riješiti uredbom koja bi trebala biti dovršena sredinom mjeseca. Navodi se tek da se naknada utvrđuje rješenjem »nadležnog upravnog tijela prema vrsti i opsegu zahvata od utjecaja na prostor, a u vezi s jediničnim iznosom obračunatim prema položajnoj zoni u kojoj se bespravna nekretnina nalazi«.

Izračun naknade ovisit će o uredbi koju bi Vlada trebala donijeti i u kojoj će biti navedeni točni kriteriji, vrijednost bodova i koeficijenata za ocjenjivanje utjecaja objekta na prostor.

FOTO: RAJKO ŠOBAT

Predviđeno je da će svi koji kane legalizirati svoje zdanje naknadu morati platiti u roku 30 dana od donošenja rješenja, ali ako ju zatraže odobrit će im se obročna otplata. Međutim, prva rata morat će iznositi najmanje 30 posto ukupne naknade, uz obvezu uplate u roku osam dana od donošenja rješenja, što će vjerojatno velikom broju građana biti velik problem. Ostale rate bit će uvećane za kamatu po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke, a rok otplate ne smije premašiti dvije godine, osim u iznimnim slučajevima socijalno ugroženih građana, o čemu će odlučivati općinske vlasti.

Oni koji ne plate naknadu u određenom roku suočit će se s prisilnom naplatom.

Prema nekim procjenama, time bi se država mogla domoći oko deset milijardi kuna, a novac će se slijevati u blagajne lokalnih samouprava i u državni proračun. Predloženo je da to bude u omjeru od 25 prema 75 posto u korist državnog proračuna. Ta će sredstva lokalna samouprava morati namjenski iskoristiti za poboljšanje infrastrukture naselja. Uplaćeno u državni proračun koristilo bi se za uspostavu katastra nekretnina, povećanje energetske učinkovitosti zgrada i sanaciju područja koje nije obuhvaćeno legalizacijom. Ti će se programi morati donijeti do kraja 2012.

Pri odlučivanju od ključne važnosti će biti uspoređivanje stvarnog stanja objekta sa stanjem na snimci, te odgovara li ono prostornom planu, kao i obvezni uvjet da građevna čestica ima pristup s ulice te da postoji mogućnost priključenja na vodoopskrbnu i elektroopskrbnu mrežu. Predviđeno je da se eventualne žalbe na rješenje mogu podnijeti Upravnom sudu, koji postupak mora odraditi po hitnom postupku, a država se u svemu tome ogradila od mogućih negativnih posljedica. Naime, u prijedlogu zakona stoji da Hrvatska ne nadoknađuje štetu koja bi mogla nastati u korištenju legaliziranih prostora. Oni koji dokažu da nemaju drugu nekretninu moći će se privremeno priključiti na energetsku mrežu i prije nego li se njihov slučaj okonča. Osim što se neće moći legalizirati objekti u zaštićenom obalnom području, 100 metara od mora, ako nije riječ o objektima stalnog stanovanja ili poljoprivrednim i obiteljskim gospodarstvima, bit će nemoguće dobiti dokumente i za objekte izgrađene na javnoj površini, na pomorskom dobru, javnom vodnom dobru i one izgrađene od materijala koji ne osiguravaju trajnost i nisu sigurni za korištenje. Od dana stupanja toga zakona na snagu jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb dužni su u roku 90 dana pripremiti popis svih nezakonitih građevina.

Što se ne može legalizirati

Odredbe zakona prema Nacrtu ne odnose se na zgrade koje se nalaze u sljedećim područjima:

izvan građevinskog područja u nacionalnim parkovima, parkovima prirode, regionalnim parkovima, strogim i posebnim rezervatima te park šumama, osim ako je riječ o tradicijskim naseobinama i objektima;

u zaštićenom obalnom području mora u pojasu od 100 metara. Kako se ovo ne odnosi na objekte koji se koriste za stalno stanovanje, Zakon će najviše »zaraditi« na vikendicama, a oni koji su prijavili prebivalište u svojim kućama za odmor mogli bi profitirati. Isključene su i zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva s poljoprivrednim djelatnostima uz pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga;

u planiranim ili istraženim koridorima i površinama prometnih, energetskih i vodoprivrednih zgrada od važnosti za Hrvatsku te jedinice područne i lokalne samouprave;

izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za druge namjene od javnog i općeg interesa, te turističko-ugostiteljske i proizvodne namjene;

poljoprivredno zemljište kategorije osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) zemljište, osim za zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva koje uključuju poljoprivredne djelatnosti uz pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga;

gospodarska i zaštitna šuma te šuma s posebnom namjenom;

prostor istraženog arheološkog nalazišta ili zone, povijesna graditeljska cjelina upisana u Listu svjetske baštine i registrirano ili evidentirano pojedinačno kulturno dobro;

područje posebne zaštite voda, unutar zone sanitarne zaštite vode za piće;

eksploatacijsko polje mineralne sirovine.

Vjesnik

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama