fbpx

Mitovi o gubljenju kilograma

Objavljeno 20.06.2011 - Vijesti

Mitovi o gubljenju kilograma

Ako koristite dijetne proizvode kao alat pri mršavljenju možda čete i smršavjeti ali često se postane ovisan o tim proizvodima što nije zdravo, jer iako unosite manje kalorija, manje je i hranjivih tvari

Popularne su predrasude glavni kamen spoticanja u skidanju suvišnih kilograma. Donosimo 10 najčešćih pogrešaka koje se tiču održavanja idealne tjelesne težine i otkrivamo što stoji iza njih.

FOTO: VJESNIKOVA ARHIVA

Kilogram mišića teži više od kilograma sala:Kilogram je kilogram bez obzira na to je li riječ o mišićima ili salu, ali je mišićna masa dobra, jer izgledate čvršće i u formi. Također je mišićna masa metabolički aktivnija, tako da će onima s više mišića metabolizam bolje raditi.

Svakodnevno vježbam pa mogu jesti što želim: Istina je da čak i ako gotovo religiozno vježbate i odlazite na jogu to vam ne daje dopuštenje da se prejedate. U procesu gubljenja tjelesne težine preporučuje se jesti 250 kalorija manje na dan, s ciljem da se potroši još 250 kalorija, pa se stvara deficit dovoljan za gubitak kilograma na tjedan.

FOTO: VJESNIKOVA ARHIVA

Pijenje hladne vode ubrzava metabolizam

Ženama je teže smršavjeti: Taj mit ima osnove jer biološki gledano, muškarci imaju više kompaktnih, zbijenih mišića, što znači da njihov metabolizam radi pet ili deset posto brže. Drugi je biološki izazov da žene općenito imaju više masnoća nego muškarci i njihova su tijela sklonija pohranjivati masnoću. Žena gubi pola kilograma mišićne mase godišnje tijekom predmenopauze, a ponekad i do kilogram za menopauze. To ih ne amnestira da se prepuste kilogramima.

Sve su kalorije jednake, pa nije važno što jedemo: Otkako smo doznali što su kalorije, govore nam da je svejedno pojedemo li 500 kalorija celera ili kremasta kolača jer će tijelo to ili pohraniti ili potrošiti podjednako. Istraživanja međutim pokazuju da kalorije nisu iste. Za neku je hranu potrebno više truda da se pojede pa se i troši više kalorija tijekom probave. Čin žvakanja povrća, voća, cjelovitih žitarica može povećati izgaranje kalorija do 30 posto.

FOTO: VJESNIKOVA ARHIVA

Omiljen obrok ljubitelja brze hrane

Jedenje masnoga čini nas masnima. Masnoće trebaju činiti 20 do 35 posto ukupnih kalorija koje unesemo; važne su za zdravlje, ali je važna i vrsta masnoće. Nezasićene masne kiseline dolaze iz zdravih ulja u namirnicama, kao što su masline, orasi, avokado. Izvješće objavljeno u časopisu British Journal of Nutrition utvrdilo je da ljudi čija je prehrana bogata nezasićenim masnim kiselinama, pogotovo ako je doručak takav, potiče izgaranje kalorija.

Noćno jedenje nagomilava kilograme: Nedavne su studije pokazale da jedenje iza osam navečer može povećati rizik od debljanja ali nije pritom toliko važno kada jedete nego zašto jedete. Mnogi jedu iz dosade ili nekih drugih razloga, a ne zbog gladi. I tako unesu više kalorija nego što su pojeli danju a koje se onda nagomilavaju. Također preskaču doručak, obrok koji pomaže kontrolirati unos kalorija tijekom dana. Kako bi izbjegli noćno jelo, preporučuje se pojesti večeru sat kasnije, ali barem dva sata prije spavanja.

Pijenje mnogo vode pomaže pri gubljenju kilograma: Dodatno pijenje vode može pomoći u gubitku kilograma ali ono ne znači automatski gubitak kilograma ako ne promijenite navike. Pijenje ledeno hladne vode može pomoći trošenju kalorija. Njemački istraživači su otkrili da pijenje 6 šalica hladne vode na dan podiže metabolizam za oko 50 kalorija na dan – vjerojatno zbog »posla« koji je potreban da topla tekućina dosegne temperaturu tijela.

Izbjegavanje mesa pomaže u gubljenju kilograma: Izbacivanje mesa s jelovnika može biti dobro samo ako se educirate o prehrani i držite se pravilne vegetarijanske prehrane. Može vam se dogoditi da si natovarite još pokoji kilogram. Najčešće pogreške koje čine novopečeni »vegetarijanci« su zamjena mesa sirom koji im služi kao izvor proteina. No sir je krcat kalorijama i treba ga umjereno konzumirati. Lažno meso poput sojinih nugata, vegetarijanskih kobasica i sličnih proizvoda može se konzumirati s vremena na vrijeme, jer su procesirani. Mnogi izbacivanjem mesa ne jedu dovoljno voća i povrća nego se orijentiraju na kalorične sjemenke, žitarice i veganske burgere. No ako ne zamijene proteine, mogli bi im uskoro početi nedostajati esencijalni nutrijenti. Preporučuje se zamijeniti meso mahunarkama.

Dijetni su proizvodi dobri: Kada jedete dijetne proizvode ili pijete dijetne napitke pokušavate prevariti tijelo. No dijetni su proizvodi dugoročno štetni, jer mogu pridonijeti povećanom riziku od metaboličkog sindroma, grupe simptoma koji podrazumijevaju visoku razinu trbušne masti, šećera u krvi i kolesterola.

Ako koristite dijetne proizvode kao alat pri mršavljenju možda čete i smršavjeti ali često se postane ovisan o tim proizvodima što nije zdravo, jer iako unosite manje kalorija, manje je i hranjivih tvari.

FOTO: VJESNIKOVA ARHIVA

Dobivanje na kilaži i trbušna pretilost su neizbježni nakon 40.: Budimo iskreni – nećete se probuditi na 40. rođendan sa salom i pet kilograma viška. Istina je da što smo stariji, teže gubimo kilograme, ali uvođenjem zdravih navika nije tako teško održavati poželjnu tjelesnu težinu. Vježbajte barem četiri sata na tjedan – trčite, dižite utege i preskočite rafinirane ugljikohidrate.

Zamke brze hrane

Amerikanci su se napokon počeli brinuti zbog toga što im je zemlja prepuna pretilih ljudi. Jedan od glavnih razloga za to, vjeruje se, je ljubav prema brzoj hrani. Ta se industrija pojavila pedesetih godina prošlog stoljeća, kada se prosječna američka domaćica odlučila okušati i u karijeri. Počelo je s McDonald’som, a nastavilo s Kentucky Fried Chickenom, Burger Kingom, Taco Bellom i Subwayem. Brza se prehrana održala i do 21. stoljeća i, iako je USDA preporučila da bi dnevna porcija mesa trebala biti veličine dlana, malo se tko toga pridržava, a trend nedostatka vremena plodno je tlo za daljnji razvoj restorana brze hrane. Čak 65 posto crne djece i 37 posto hispanske žive samo s jednim roditeljem, obično majkom koja radi nerijetko i dva posla da bi ih mogla uzdržavati. Jeftina je brza hrana tada logičan izbor. No zbog toga se pretilost među američkom djecom utrostručila od 1980., a pretili su podložni bolestima, od dijabetesa do srčanih bolesti. Zabrinjava što među Europljanima imamo najveći postotak trbušne pretilosti a u vrhu smo i po broju predebele djece. Hrana iz restorana brze prehrane puna je kalorija iz ugljikohidrata i zasićenih masnoća, a o tome zorno svjedoči broj kalorija pizze sa sirom, kobasicama i slaninom – čak 1280. Dupli hamburger s majonezom nakrcan je sa čak 1370 kalorija, a ni meksički buritosi od govedine nisu mnogo lakši – 880 kalorija. Čak ni sendviči nisu mnogo bolja opcija, jer – iako su možda manje opterećeni kalorijama – krcati su solju.

Nataša GAJSKI KOVAČIĆ

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama