Za vožnju u suprotnom smjeru 15.000 kuna i zatvor
Objavljeno 06.07.2011 - Vijesti

Od početka mjeseca na snazi su izmjene Zakona o sigurnosti prometa. Umjesto 2000 kuna, za oduzimanje prednosti prolaska plaćat će se 1000 kuna više, a jednako se tako kažnjava i nepropisno pretjecanje
Gotovo jedan sat se 79-godišnji Puljanin »fiatom« u ponedjeljak kretao istarskim ipsilonom u krivom smjeru. Policiji je oko 9.50 sati dojavljeno da se vozilo autocestom A9 od ulaza Vodnjan u smjeru Kanfanara vozi u krivom smjeru. Policijske su ophodnje oko 10.45 sati stigle do vozila te ga isključile iz prometa. Nasreću, ali i čudo, tragičnih posljedica ovaj put nije bilo, a vozač je zaradio prekršajni nalog. No, za razliku od dosadašnjih slučajeva kada se za vožnju u suprotnom smjeru moglo zaraditi maksimalno 5000 kuna kazne, ovaj Puljanin, a i svi ostali vozači-kamikaze koji, iz gluposti ili ludosti, naprave sličnu stvar, napokon će biti i drastično kažnjeni.
FOTO: FAH
Od početka srpnja primjenjuju se, naime, izmjene Zakona o sigurnosti prometa, a jedna od glavnih novosti čak su trostruko više novčane kazne za takve prometne prekršaje. Štoviše, za taj opasni prekršaj moguće su i zatvorske kazne.
Umjesto dosadašnjih 2000 do 5000 kuna, vožnju u suprotnom smjeru policija će kažnjavati novčanom kaznom od 5000 do 15.000 kuna, a zakon prvi put omogućuje i zatvor do 60 dana.
Uz nove drakonske kazne za vožnju u suprotnom smjeru, dodatni udar po džepu osjetit će i drugi nesavjesni vozači. Tako će se umjesto 2000 kuna za oduzimanje prednosti prolaska ubuduće plaćati 1000 kuna više, a jednako će se sankcionirati i nepropisno pretjecanje. Na autocestama bi trebalo biti i manje drugih opasnih situacija u kojima neoprezni vozači ugrožavaju sebe i ostale sudionike. Nove zakonske odredbe zabranjuju tzv. slalomsku vožnju, pretjecanje trakom za zaustavljanje u nuždi, nedržanje razmaka, ali i požurivanje vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih ili zvučnih signala. Svaki od tih prekršaja policija sad ima pravo sankcionirati s 2000 kuna. Za vožnju u zimskim uvjetima, nove zakonske izmjene propisuju obvezu po kojoj će svi vozači morati očistiti svoja vozila od snijega i leda. U suprotnom, prijeti im kazna od 700 kuna.
FOTO: FAH
Nove zakonske odredbe zabranjuju tzv. slalomsku vožnju, pretjecanje trakom za zaustavljanje u nuždi, nedržanje razmaka, ali i požurivanje vozila ispred sebe
Zakon o sigurnosti prometa usklađen je i sa prošlogodišnjom odlukom Ustavnog suda po kojoj je sada dopuštena vožnja s alkoholom do 0,5 promila. Izuzetak su profesionalni i mlade vozači, instruktori vožnje, taksisti i vozači hitne pomoći, no i alkoholizirane vozače čekaju još oštrije kazne. Sa od tri do pet tisuća kuna globe kaznit će se vozači kod kojih policija izmjeri prisutnost alkohola u krvi od 0,5 do 1,0 g/kg, a oni najteži slučajevi (iznad 1,0 g/kg) mogu očekivati sankcije i do 15.000 kuna.
Vozač motocikla ili mopeda te osobe koje prevoze i dalje moraju na glavi nositi propisanu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu, no novost je da kacige trebaju biti homologirane. Zašititnu kacigu u vrijeme vožnje na cesti obavezno moraju nositi vozači bicikla mlađi od 16 godina, a za nepoštivanje je propisana kazna u iznosu od 300 kuna.
U prvih 5 mjeseci 19 posto manje poginulih nego lani
Na hrvatskim je cestama u ovogodišnjih prvih pet mjeseci poginulo 139 osoba, 19 posto manje nego lani kad ih je poginulo 172, te 27 posto manje u odnosu na 2009. kad je smrtno stradalo 190 osoba. Ti pomaci, kako je istaknuo i ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko, rezultat su napora da se smanji broj poginulih u prometu i time poveća sigurnost na cestama. Prošle godine na cestama je smrtno stradalo 426 osoba, što je najmanji broj poginulih još od 1964. godine kad ih je bilo 433. Evidentni se pomaci očitavaju i iz podatka da je stopa smrtno stradalih s 10 smanjena na 9,7 na 100.000 stanovnika, dok je prije samo nekoliko godina ta stopa bila viša od 14. No, prometne nesreće i dalje su ubojica broj jedan djece i mladih u dobi od 10 do 25 godina. Stotinjak država, među kojima i Hrvatska, priključilo se globalnom projektu »Desetljeće akcije za sigurnost cestovnog prometa« kojem je cilj do 2020. godine smanjiti broj poginulih za 50 posto. To je i cilj Nacionalne strategije sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2011. do 2020. koja predviđa 213 poginulih godišnje, tj. upola manje nego dosad. [M. Bokulić]
Mile FRANIČEVIĆ
Vrati se natrag


