fbpx

Nema odgovarajućeg zakona: u Jadranu roni tko i kako želi

Objavljeno 09.08.2011 - Vijesti

Nema odgovarajućeg zakona: u Jadranu roni tko i kako želi

Zakon o ronjenju iznimno je važan jer bi se time regulirao cijeli ronilački sektor. Posljedica je nedonošenja zakona i stradavanje ronilaca. Samo lani stradalo ih je petnaestak, kaže predsjednik Hrvatskog ronilačkog saveza Kamilo Čuljak

Nesporno je da je Hrvatska u europskim i svjetskim okvirima poznata kao poželjno ronilačko odredište s više od 350 ronilačkih centara i uslugama ronjenja na atraktivnim podmorskim »poštama«. Zakonska je regulativa za taj sektor već godinama neodgovarajuća, a svi dosadašnji pokušaji i prijedlozi kreiranja novog zakona o ronjenju ostali su bez uspjeha.

40.000 stranaca roni u Jadranu tijekom ljetnih mjeseci, a godišnje se ukupno izdavalo i do 60.000 ronilačkih iskaznica

Predsjednik Hrvatskog ronilačkog saveza Kamilo Čuljak za to krivi isključivo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje, prema njegovu mišljenju, blokira svaki pokušaj donošenja zakona koji bi napokon u cijelosti regulirao taj važan turistički sektor koji iz godine u godinu ima sve više poklonika i među domaćim i među stranim turistima. Podsjeća pritom da je Pravilnik o obavljanju podvodnih aktivnosti na snazi od 1999. godine, a odnedavno je, kako kaže, sasječen na dva članka.

»Zakon o ronjenju iznimno je važan je jer bi uza se vezao niz pravilnika i tako regulirao cijeli ronilački sektor. Najprije, hitno bi zakonski trebalo odvojiti komercijalno od autonomnog ronjenja. Loša zakonska regulativa najviše šteti provedbi kontrole koja je nedostatna, odnosno pravog nadzora nad ronilačkim djelatnostima nema. Posljedica je nedonošenja zakona i stradavanje ronilaca. Samo lani stradalo ih je petnaestak«, rekao je Vjesniku Čuljak. Tvrdi i da ih resorno ministarstvo blokira pri svakom prijedlogu i inicijativi.

FOTO: VJESNIKOVA ARHIVA

Kao jedan od gorućih problema Čuljak ističe sustav zbrinjavanja unesrećenih ronilaca koji ne funkcionira najbolje. Posebice ne funkcionira rad u barokomorama što se tiče pripravnosti osoblja. Puno je stvari prepušteno stihiji, upozorava Vjesnikov sugovornik.

Prijašnjih godina broj ronilaca koji tijekom godine zarone u dubine hrvatskog Jadrana mogao se točno doznati po iskaznicama. Mjerodavno je ministarstvo iskaznice ukinulo pa danas u podmorje rone svi bez obzira na to koju su i kakvu obuku prošli, poštuju li propise ili ne

Prijašnjih godina broj ronilaca koji tijekom godine zarone u dubine hrvatskog Jadrana mogao se točno doznati po iskaznicama, kojih se znalo prodati i 55.000 do 60.000, od čega na domaće ronioce otpada petnaestak tisuća. Mjerodavno je ministarstvo iskaznice ukinulo pa danas u podmorje rone svi bez obzira na to koju su i kakvu obuku prošli, poštuju li propise ili ne.

Od iskaznica u ronilački se sektor vraćalo oko 60 posto iznosa, a novac se usmjeravao na unapređenje te djelatnosti, u očuvanje podmorske prirodne baštine, promidžbu… Tako su ronioci u najvećem dijelu sudjelovali u razvijanju ronilačkog sektora. Sada su ronilački centri ostali bez tih sredstava.

»Ukinut je jedan model a da drugi nije pronađen, što je nedopustivo«, kaže Čuljak. »Danas u hrvatskom dijelu Jadrana roni kako tko i kada to poželi. Stranci još više od domaćih koriste takvo neregulirano stanje, a njih je u ljetnim mjesecima barem 40.000 što nije malo«, dodaje.

Većina ronilačkih centara, njih čak 95 posto, danas ima sezonski karakter i kao takvi jedva preživljavaju. Najveća se zarada ostvaruje od ronjenja na atraktivnim podmorskim olupinama brodova te podvodnim grebenima. Ministarstvo kulture koncesioniralo je tridesetak takvih lokacija.

Ministarstvo: Nije se odustalo od donošenja zakona

Iako su konačne analize pokazale da je materija koju je bila predviđena obuhvatiti zakonom o ronjenju već u potpunosti ili djelomično uređena drugim zakonskim ili podzakonskim propisima, nije se odustalo od donošenja zakona o ronjenju, stoji u odgovoru koji smo dobili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Dio ronjenja koji je izravno mjerodavnost tog ministarstva riješen je Pravilnikom o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, rečeno nam je u Ministarstvu.

Jadranka Klisović

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama