fbpx

Bakar obilježio Plavi dan – tema ŠKOLJKE

Objavljeno 26.03.2010 - Vijesti

Bakar obilježio Plavi dan – tema ŠKOLJKE

Plavi dan je  organiziran u korizmenom tjednu kada se tradicionalno blaguje riba i štuju obiteljske vrijednosti i običaji uz more.

Plavi dan je projekt koji je Pomorska škola Bakar započela prije četiri godine. Ciljevi su zaštita prirodne baštine Mediterana, edukacija učenika, osvješćivanje potrebe za osobnim doprinosom svakog pojedinca u očuvanju prirodnih bogatstva, kulture i običaja, poticanje i sudjelovanje u eko-akcijama, promicanje vrijednosti zdrave mediteranske prehrane, održivosti razvoja i biološke raznolikosti Jadrana i Mediterana.

Tema ovogodišnjeg projekta: Školjke Jadrana

             U ovoj 2010. godini – UN-ovoj Međunarodnoj godini biološke raznolikosti prezentirane su teme za školjke: staništa, život školjki, vrste školjki, uzgoj školjki, školjke u književnosti, simbolika školjke u pomorstvu, školjkaši u obraštaju-antifouling, školjke i onečišćenje mora, školjke u prehrani.

 

Raspored događanja na ovogodišnjem Plavom danu je izgedao ovalo :

 

  9.30 h   – Otvaranje Plavog dana      

  9.35 h   –  Prstaci da ili ne? – Zašto i kako?            –  dr.sc. Bartolo Ozretić

11.00 h   –  Hrvatsko ribarstvo –  mr.sc. Neven Bosnić

                 – Zanimljivosti o školjkama – novinar Branko Šuljić.

                 – Nenad Petronio (bivši učenik Pomorske škole Bakar)je izložio svoje radove na temu ŠKOLJKE

 

Prezentacije učenika

Srednje škole:

–  Pomorska škola Bakar  –  Utjecaj otpadnih voda na život školjaka

                                                 –  Školjkaši u obraštaju -antifouling

– Prva riječka hrvatska gimnazija    – Marikultura školjkaša

– Prva sušačka hrvatska gimnazija – Sistematika školjaka

 Na predavanjima su bile osnovne škole, svaka je imala naziv jedne hrvatske školjke :  Bakar (Dagnja), Čavle (Jakovljeva kapica), Sv. Matej Viškovo (Kunjka), V. Gortan (Periska), Srdoči (Prstac), V. Nazora Crikvenica (Kamenica), Kostrena (Prnjavica)

12.30 h –  Kušanje plodova mora – profesori Pomorske škole Bakar za svoje učenike i brojne goste pripremili su pravu primorsku gozbu, sačinjenu od morskih školjaka i riba.

Na predavanjima se moglo saznati puno o školjkama i ribarstvu u Hrvata. Tako je gospodin Bosnić istaknuo da su naši ribari izmislili mnoge stvari korisne za svjetski ribolov. Najljpša priča bila je ona od Bračanina Maria Puretića. Kako bi olakšao posao sebi i drugim ribarima, Puretić je konstruirao napravu koja će ubrzo postati poznata pod nazivom Power Block. U početku je to bila velika ručka na aluminijskom kućištu i s gumenim koloturom kao centralnim rotacijskim elementom. Iako je prototip radio besprijekorno, izgledalo je kako za njega nije nitko zainteresiran. Prvi interes pokazuje Marco, konstrukcijska i dizajnerska kompanija iz Seattlea, koja u Puretićevu prototipu prepoznaje potencijal. Godina je 1955. Inženjeri kompanije Marco bacaju se na posao i razvijaju njegovu zamisao nakon čega dani teškoga ribarenja zauvijek postaju prošlost. Do 1960. godine većina ribarskih plovila ima ugrađen Power Block. Revolucija u ribarstvu je započela. Puretićev koloturnik povećao je izlov ribe tri puta.

To je bila lijepa priča, a priča koja nas je sve šokirala je na temu koliko Hrvati vole jesti ribu.

 S manje od osam kilograma pojedene ribe na godinu po stanovniku, na dnu smo ljestvice u Europi. Manje ribe jedu samo Irci, Nijemci i Mađari. Ovaj podatak iznenađuje, s obzirom da smo se na školskom domjenku uvjerili da djeca vole ribe. Riba nije niti pretjerano skupa, tako da se srdelica može na tržnici naći i po cijeni od 10 kuna za kilogram. Očigledno roditelji i ne vode dovoljno računa o raznolikosti svoje kuhinje niti o tome koliko je riba zdrava za krv, žile, srce, kosti

Medijski pokrovitelji: Novi list, Pomorski radio Bakar, Radio Rijeka i KIGO.hr.

Projekt podupire i promiče: Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport Primorsko-goranske županije, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa,  Ministarstvo mora,  prometa i infrastrukture, Udruga Lijepa naša i SEMEP.

 

 

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama