fbpx

ZagrebDox od 26. veljače do 4. ožujka u Movieplexu

Objavljeno 23.02.2012 - Kultura

U međunarodnoj konkurenciji natjecat će se 29 dugometražnih, srednjometražnih i kratkih filmova, dok će se u onoj regionalnoj natjecati njih 20. Natjecanje je od prve godine razdvojeno na ono s bogatijom i ono s nešto skromnijom produkcijom

Najznačajniji festival dokumentarnoga filma u regiji stigao je do svojega osmoga izdanja, a održat će se od 26. veljače do 4. ožujka u Movieplexu zagrebačkoga Centra Kaptol. Kao i svake godine festival je pripremio bogat natjecateljski i još bogatiji popratni program.

U međunarodnoj konkurenciji natjecat će se 29 dugometražnih, srednjometražnih i kratkih filmova, dok će se u onoj regionalnoj natjecati njih 20. Natjecanje je od prve godine razdvojeno na ono s bogatijom i ono s nešto skromnijom produkcijom, jer filmovi iz regije bez obzira na to kako zanimljivi bili ipak nastaju u posebnim uvjetima te im zasebna kategorija omogućava ravnopravnu borbu za nagradu.

Što se međunarodnoga natjecanja tiče osobitu preporuku samoga festivala dobio je nagrađivani film »Uspavanka u Phnom Pennhu« poljskoga redatelja Pawela Kloca koji donosi intimni prikaz disfunkcionalnog, ponekad uznemirujućeg odnosa između alkoholičarke i njezina partnera u glavnom kambodžanskom gradu Phnom Penhu

U regionalnoj konkurenciji natjecat će se tako i šest hrvatskih dokumentaraca, a među njima i »20 dana u Tibetu« Silvestra Kolbasa. Gledatelji će imati prilike putovati s nepalskim i tibetanskim vodičima iz Kathmandua preko Lhase u zapadni Tibet, gdje će obaviti koru, odnosno hodočašće do svete planine Kailash. Film želi pružiti autentičnu zabilješku o pustolovinama i doživljajima putnika u Tibetu.

Sljedeći je film »Bosanoga (Sasvim slučajna smrt)« Morane Komljanović, koja propituje nasilna smrt riječkoga hipija Nenada Vižina koja je bila katalizator jedinstvenog fenomena u povijesti bivše Jugoslavije kada je 300 građana Rijeke potpisalo peticiju kojom zahtijevaju od policije i komunističke partije da preuzmu odgovornost. Potpisnici su bili optuženi i sudski gonjeni. Film prikazuje mehanizam straha kao sastavni dio političkih sustava i jedinstvenu umjetničku pobunu do koje je došlo u Rijeci 1980-ih kao reakcije na strah i bespomoćnost.

Branko Ištvančić se, pak, u filmu »Od zrna do slike« posvetio hrvatskim slamarskim umjetnicama na sjeveru Vojvodine. Na međunarodnoj izložbi naivne umjetnosti u Moskvi 1976. godine Ana Milodanović osvojila je zlatnu medalju za svoj rad od pletene slame, a Kata Rogić je pak svoj darovala papi Pavlu VI. u Vatikanu.

»Nije ti život pjesma Havaja« je film nagrađivane redateljice Dane Budisavljević koja putem rituala obiteljskih objeda i okupljanja govori o tome koliko je važno osjećati se prihvaćenim i što znači skrivati tajne u krugu onih koje volimo.

»Terasa« pokojnoga snimatelja i redatelja Vedrana Šamanovića i Sanje Šamanović govori o bijegu od gradske žurbe i gužve u rehabilitacijsko okružje koje pruža vikendica izvan grada. Promatrajući život iz hladovine terase na kojoj autori provode svoj ljetni godišnji odmor, pratimo na izgled beznačajne događaje, uskraćene bilo kakvih skandala i iznenađenja.

FOTO:VJESNIK

»Spilja zaboravljenih snova« Wernera Herzoga

»Veliki dan« Đure Gavrana pokazat će, pak, što su mladi spremni prihvatiti, koliko ih sve to košta i u čemu ne može biti kompromisa kada se radi o vlastitu vjenčanju. Na njihovim željama razvija se i tržište koje te potrebe zadovoljava, pa tako postoje i ljudi koji te snove o vjenčanju pretvaraju u stvarnost.

Što se međunarodnoga natjecanja tiče osobitu preporuku samoga festivala dobio je nagrađivani film »Uspavanka u Phnom Pennhu« poljskoga redatelja Pawela Kloca koji donosi intimni prikaz disfunkcionalnog, ponekad uznemirujućeg odnosa između alkoholičarke i njezina partnera u glavnom kambodžanskom gradu Phnom Penhu. Živeći na margini i zarađujući novac proricanjem budućnosti turistima, taj mnogo čime opterećeni par ujedno podiže i dvoje djece u okružju kojim vlada droga, kriminal i prostitucija.

Tu je i nagrađivani njemački film »Blizina neba« redatelja Titusa Faschine koji se posvetio životu Dumitrua Stanciua, koji baš kao i njegovi predci tisućama godina sa svojim stado ovaca ljeti i zimi luta zabačenim dijelovima transilvanijskih Karpata. On je jedan od posljednjih planinskih pastira u Europi, a njegove su priče pune mitova, medvjeda i vukova.

»1001 dan« Oliviera Jourdaina se, pak, bavi golemom popularnošću turske sapunice, a pokušava odgovoriti na pitanje u kojoj mjeri fikcija može promijeniti stvarnost.

Njemačko-gruzijski film »Bahmaro« Salomé Jashi gledatelja će provesti slabo posjećenim restoranom u gruzijskom provincijskom gradiću. S druge strane »Dječak dupin« Danija Menkina i Yonatana Nira posvećen je ljubavi, skrbi i požrtvovnosti oca koji rasprodaje sve kako bi pokušao rehabilitirati svojega sina. Njih dvojica otputuju u 500 kilometara udaljeni centar s dupinima koji vode Francuzi u gradu Eilatu na Crvenom moru, jer ocu se čini kako bi dječaku u oporavku moglo pomoći druženje s dupinima.

Film »Dušokradica« PV Lehtinena postavlja pitanje o odnosu domorodačkih plemena prema fotografiji, za koju su uvijek smatrali kako će im oduzeti dušu te da se neće moći ponovno reinkarnirati. Njemački film »Loše vrijeme« Giovannija Giommija donosi priču o Banišanti – otoku javnih kuća. Taj je otok na jugu Bangladeša, u Bengalskom zaljevu, dugačak samo 100 metara i tek 10 metara širok. U filmu pratimo sudbine žena iz različitih razloga prisiljenih na prostituciju dok rast razine rijeka, erozija tla i cikloni neprekidno razaraju ono što je preostalo od otoka.

FOTO:VJESNIK

»Bahmaro« Salomé Jashi

Meksički film »Mjesto moje malo« Tatiane Huezo posvetio se sudbini salvadorskoga gradića Cinquere i stanovnicima koji su preživjeli 12-godišnji građanski rat. Iako je grad razoren, a rijetki preživjeli, gradić se polako obnavlja

Argentinski dokumentarac »Montenegro« Jorgea Gaggera donosi priču dvojice 70-godišnjaka i njihova prijateljstva u riječnoj delti, daleko od civilizacije, dok nizozemski film »Naše novine« Eline Flipse kameru usmjerava prema zabačenom ruskom selu Uljanovsku i lokalnim novinama »Lenjinist« koje vodi ljevičarski novinar Andrej Školni.

ZagrebDox osobito poziva i na gledanje danske »Oporuka« Christiana Sønderbyja Jepsena, za koji kaže kako je riječ o tragikomičnom toplom filmu u kojem se čini kako stvarnost ponekad nadmašuje čak i najnevjerojatnije priče. Nakon djedove smrti trojica će braće dobiti nasljedstvo, no tu je i pohlepna teta koja sav novac želi za sebe.

»Pet uništenih kamera« Emada Burnata i Guya Davidija u koprodukciji Palestine, Izraela i Francuske snažan je osobni dokument o borbi jednog palestinskoga sela koje sve više uzmiče pred izaraelskim kolonistima.

Južno korejski »Pužev planet« Seunga-Juna priča o muškarcu gluhom i slijepom od rođenja koji ne zna kako sudjelovati u svijetu koji ga okružuje sve dok ne upozna ženu koja također ima tjelesni hendikep. Film ih prati istim laganim tempom kojim se muškarac kreće kroz život.

Latvijsko-gruzijski »Ramin« Audriusa Stonysa posvetio se gruzijskom hrvačkom veteranu, možda jedinom hrvaču na svijetu koji je pobijedio sedam protivnika u samo 55 sekundi. Gruzijcima je hrvanje više od nacionalnog sporta, no u životu staroga hrvača sada nešto nedostaje i on kreće u potragu za svojom starom ljubavi.

Da se i u Hollywoodu može skapavati na cesti, svjedoči film »Srušena vrata« Gora Toshime koji prati mladi par beskućnika koji se suočava s brojnim problemima: neprekidnom potragom za skloništem i hranom, životom u vječito kaotičnom okružju, ali i borbom za dostojanstvo.

Belgijski »U zagrljaju rijeke« Nicolasa Rincona Gillea podastire život stanovnika najdulje kolumbijske rijeke Magdalene, kojom vlada Mohan, mitsko riječno čudovište koje se poigrava s ribarima i zapliće im mreže. Osim što živi u dubini, puši duhan i pije aguardiente, lokalno piće, u svoju zlatnu palaču odvodi žene koje se ponekad ne vrate, a ponekad pak ostanu trudne. No, seljani imaju veći razlog za strah – paravojne formacije koje svima tjeraju strah u kosti.

Kao redateljski i konceptom zanimljiv film nameće se njemačko-iranski »Zeleni val« Alija Samadija Ahadija koji uz pomoć animacije donosi portret suvremene političke pobune, prikaz nasilja koje podupiru vlasti i vizija mira i nade da bi nastavak otpora mogao pobuditi nastanak novog Irana.

Kako bi gledateljima dao malo prilike i da se opuste i odahnu, festival je ubrzo nakon pokretanja osmislio i program »Happy Dox«, koji ovaj put donosi deset dokumentaraca vedrijih tema ili zabavnijih i ležernijih pristupa.

FOTO:VJESNIK

»Zeleni val« Alija Samadija Ahadija

Tako izraelski »Sixty and the City« Nili Tal istražuje nova pravila za nalaženje partnera za starije od 50 godina. Autorica je i sama protagonistica koja u svojoj 61. godini traži ljubav ako već ne mlađega momka, onda barem svojega vršnjaka. Na svom putu upoznaje muškarce i starije žene iz cijele Europe s istim stremljenjima.

Morgan Spurlock predstavlja se dokumentarcem »Najveći film ikad prodan«, gdje postavlja pitanje brenda i samobrendiranja, dok kanadski film »Recesionirajte se! Za zabavu i profit« Jamieja Kastnera postaje recesijskim vodičem za srednje klase o temi »Kako iskoristiti svjetsku gospodarsku krizu«.

»Čiča Toljina koliba« Svetlane Nasenkove donosi začudni portret čovjeka koji živi u malom ruskom selu u oblasti Vologda. On ima neobičnu naviku: piše pisma o svojem životu predsjednicima Rusije i SAD-a, a oni mu začudo odgovaraju.

Između ostalih ZagrebDox donosi i program namijenjen tinejdžerima »Teen Dox«, a u njemu i film »Ludosti na Facebooku« Geoffa D’Eona koji se bavi neočekivanim posljedicama do kojih dolazi kada ljudi svoje osobne podatke povjeravaju društvenim medijima.

Što se retrospektiva tiče, na programu će biti ona baltičkoga dokumentarnoga filma, Danske filmske škole, Mondo Dox, zatim filmovi hrvatske produkcijske kuće »Fade In«, autorska retrospektiva Jaya Rosenblatta te autorsko večer hrvatskoga redatelja Tomislava Radića.

Herzog i Kosakovski – Majstori Doxa

Jedan od uvijek vrijednih programa festivala su »Majstori Doxa«, u kojem ove godine zasluženo mjesto pripada Werneru Herzogu i njegovu novom filmu »Spilja zaboravljenih snova« snimanoga u tehnici 3D.

Kultni redatelj gledateljima će pružiti priliku vidjeti začudnost spilje Chauvet na jugu Francuske, koja je zatrpana prije 20 000 godina, a otkrivena tek 1994. godine. U njoj se nalaze neki od najstarijih poznatih pretpovijesnih crteža.

Tu je i film »Vivan las Antipodas« Viktora Kosakovskog, koji snimateljskim i montažnim postupcima gledateljima otkriva čuda i protuslovlja prirode i ljudi širom globusa.

Preispitivanje prošlosti i ekoterorizam

Veliku pažnju svake godine izazove program »Kontroverzni Dox«, a u njemu su neizbježni i dokumentarci iz regije koji tematiziraju zbivanja u Domovinskom ratu, onome što mu je prethodilo i što je nakon njega slijedilo.

Ovaj put jedan takav film dolazi iz Srbije, a riječ je o ostvarenju »Tuđman i Milošević – Dogovoreni rat?« koji potpisuju Slađana Zarić i Filip Čolović, a sam naslov dovoljno govori o čemu je riječ.

Osim toga filma tu su još i »Samostvoreni« priča o sedam sudionika projekta koji je pokrenula redateljica Gillian Wearing. Nakon što su odabrani među stotinu kandidata, oni se u skladištu-laboratoriju suočavaju sa sobom i percepcijom koju o njima imaju drugi. Razlike su, naravno, goleme. Među sedam filmova gledatelji će imati prilike vidjeti i »Ispovijedi ekoterorista« Petera Jaya Browna, koji otkriva pravu 30-godišnju odiseju najtraženijeg zagovornika očuvanja prirode danas, kapetana Paula Watsona, osnivača Greenpeacea, iz kojeg je na koncu izbačen zbog svoje beskompromisne strasti za zaštitom planeta i nekonvencionalne metodologije.

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama