fbpx

Hrvatska će graditi deset novih elektrana

Objavljeno 02.04.2010 - Vijesti

Vlada, osim osiguranja novih izvora električne energije, želi dati još snažniji poticaj izvlačenju gospodarstva iz krize, kao i poticaj ulaganjima i otvaranju novih radnih mjesta, istaknula je premijerka Kosor

Vlada je na sjednici u četvrtak utvrdila da će prioritet u gradnji elektroenergetskih građevina predviđenih Strategijom energetskog razvoja do 2020. imati termoelektrane Sisak C i Plomin 3, četiri manje hidroelektrane na Savi na području Zagreba (Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje) te veće hidroelektrane Ombla, Kosinj i Molve 1 i 2. Akcijski plan za gradnju tih elektrana nakon Vladine odluke izradit će HEP, a njime će se utvrditi detaljniji rokovi gradnje i način financiranja.
Premijerka Jadranka Kosor istaknula je da donošenjem odluke o utvrđivanju prioritetnih elektrana Vlada, osim osiguranja novih izvora električne energije, želi dati još snažniji poticaj izvlačenju gospodarstva iz krize te poticaj ulaganjima i otvaranju novih radnih mjesta.
»Nužno je sagraditi nove velike proizvodne objekte koji će držati sustav stabilnim, ali i omogućiti priključivanje elektrana na sustave obnovljivih izvora energije«, kazao je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač objasnivši da sadašnja opremljenost elektrana omogućava priključivanje tek 400.000 megavata potencijala koje proizvode energiju iz obnovljivih izvora. Popijač je istaknuo da su hidroelektrane na Savi važne i za uređenje vodotoka Save, dok je hidroelektrana Ombla bitna i radi osiguranja opskrbe pitkom vodom dubrovačkog područja. Naglasio je i da je gradnja velikih proizvodnih objekata nužna u kratkom roku jer neki objekti izlaze iz uporabe 2016. godine. Termoelektrana Plomin 3 na ugljen tako bi trebala zamijeniti Plomin 1, a taj će objekt, prema Popijačevim riječima, imati veću snagu i bit će u budućnosti među najznačajnijim objektima, jer će 2016. davati 15 posto proizvodnje električne energije u Hrvatskoj.
Uz te elektrane, prioritetne su elektroenergetske građevine i neki objekti za prijenos i distribuciju struje – program Dubrovnik (s trafostanicama Plat i Srđ), novi sustav vođenja elektroenergetskog sustava, druga etapa programa Rijeka, dalekovod Vinodol-Meline i zamjena vodova na drvenim stupovima na području Zagreba (Rakitje-Botinec i Samobor-Rakitje).
Ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić istaknula je da će Hrvatska za gradnju najavljenih objekata morati tražiti strateške partnere jer je riječ o vrlo velikim investicijama.
»Imamo strateške partnere koji se već javljaju i koji su zainteresirani za gradnju. Već smo počeli s izradom studija utjecaja na okoliš za objekte koji su već dugo bili u Vladinu programu i sigurno da će se to moći ostvarivati i putem prostornih planova u kojima su već zacrtani ti objekti. Mislim da moramo hitno krenuti. Kao što smo radili na plinifikaciji, tako trebamo napraviti sve da i elektroenergetski sustav bude u redu«, kazala je ministrica. Govoreći o termoelektrani Plomin, kazala je kako danas moderna tehnologija može omogućiti da se ispuštanje plinova svede na minimum.

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama